Nije lako uvijek biti u fokusu i bez stresa, a to je ono što u današnjem svijetu najviše želimo i o čemu slušamo gotovo na dnevnoj razini. To i ne čudi jer je dokazano da život bez stresa donosi brojne pogodnosti za naše zdravlje i dugovječnost, a tome se priklonila i neuroznanost. Naime, ova je grana medicine dala jedno sasvim logično rješenje, aktivnost koja može značajno poboljšati pamćenje, izoštriti fokus i smanjiti razinu stresa. Ono što još više veseli je što ta aktivnost ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu, a može se izvoditi posvuda. Uz to, dostupna je osobama svih dobi i razina tjelesne spremnosti. Riječ je dakako o hodanju.
Znanost iza koraka
Brojne studije, među kojima i ova zaključile su kako hodanje doista ima povoljne učinke na naš mozak, uključuje više njegovih regija i pokreće niz neuroloških dobrobiti.
1. Bolje pamćenje
Jedna od najznačajnijih dobrobiti aktivnosti hodanja je njezin učinak na pamćenje. Studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otkrila je da redovito hodanje povećava veličinu hipokampusa, područja mozga ključnog za formiranje pamćenja i prostornu navigaciju. Sudionici koji su brzo hodali 40 minuta tri puta tjedno, pokazali su povećanje volumena hipokampusa od dva posto tijekom godine dana, što je jednako smanjenju gubitka povezanog sa starenjem za jednu do dvije godine.
2. Fokus
Za radnu i studentsku populaciju čak i kratka šetnja u pauzama umjesto sjedenja, djeluje stimulirajuće na naš mozak. Stanka za šetnju može doista poboljšati fokus tijekom intenzivnih radnih zadataka. Pruža našem mozgu visoku produktivnost i jasnoću te pokreće nove veze između moždanih stanica i potiče rast neurona. Studija objavljena u časopisu Neurology tako je otkrila da su sudionici koji su svaki tjedan više hodali, sačuvali su više sive tvari, u usporedbi s onima koji su bili manje aktivni.
3. Smanjenje stresa
Jeste li ikada prilikom napetih situacija, bilo poslovnih ili osobnih, pokušali hodati? Naime, jedna od najpoželjnijih dobrobiti hodanja njegovo djelovanje na smanjenje stresa što potvrđeno i znanstveno. Studija objavljena u časopisu Environment and Behavior dala je odgovor na to kako šetnje u prirodi utječu na raspoloženje i stres među studentima. Za potrebe istraživanja znanstvenici su podijelili studente u tri skupine; one koji su hodali u prirodi, druge koji su gledali prirodu, međutim, preko TV-a i treću skupinu koja je trčala na traci u zatvorenom prostoru. Očekivano, ispostavilo se da je stvarna šetnja prirodom znatno smanjila razinu stresa i kortizola kod ispitanika, a uz to znatno podigla njihovo raspoloženje.
Poveznica između plave i zelene boje
Zdravlju mozga i smanjenju stresa posebno će doprinijeti ako šećete u prirodi. Kombinacija zelenih krošnji i plavog neba osim mentalnog zdravlja direktno utječe i na smanjenje rizika od razvoja demencije za 14 posto što je dokazala i nedavna studija.
Osim navedenog donosimo još nekoliko savjeta kako maksimalno povećati dobrobiti svojih šetnji za jačanje mozga:
- Planirajte: Neka vam hodanje bude obveza. Zabilježite vrijeme u svom kalendaru koje ćete odvojiti za ovu aktivnost.
- Budite dosljedni: Uvijek postoje razlozi za odustajanje (kiša, vrućina, druženje...), no budite dosljedni u svojoj odluci. Ne zaboravite, hodanje od svega 30 minuta donosi nebrojeno više koristi.
- Mijenjajte trase: Hodanje istim stazama se ponekad može učiniti zamornom rutinom. Zato, nastojte mijenjati lokacije kojima planirate hodati. Osim što činite dobro za svoje tijelo, mozgu također omogućujete dodatne podražaje i bolju kogniciju.
- Disanje: Možda će vam se pravilno disanje i hodanje u početku činiti kao nemoguća misija, međutim, jednom kad vam ove dvije tehnike uđu u naviku, osjećat ćete višestruke koristi.
- Hodanje u društvu: Šetnja s prijateljem ili u manjoj skupini može dodati društvenu dimenziju, jednako važnu za zdravlje mozga.