Život s prozopagnozijom: Neurološko stanje koje otežava svakodnevicu, a ima ga i Brad Pitt

Zamislite da sjedite nasuprot bliskom prijatelju ili voljenoj osobi i da ih ne prepoznajete. Ne zato što ste zaboravili njihovo ime ili zato što su se promijenili s vremenom, već zato što vaš mozak jednostavno ne registrira njihovo lice. Za milijune ljudi diljem svijeta, ovo nije zamišljeni scenarij, to je svakodnevna stvarnost u kojoj živi i mega popularni glumac Brad Pitt. On je naime 2022. priznao kako se bori s prepoznavanjem tuđih lica, prenosi portal People.

- Toliko me ljudi mrzi jer misle da ih ne poštujem - izjavio je tada Pitt.

Sljepoća lica

Stanje s kojim se ovaj glumac i mnogi drugi bore ima svoje ime - to je prozopagnozija, poznata i kao sljepoća za lica. Unatoč tome što nije opasna po život, itekako može duboko utjecati na njegovu kvalitetu.

To je neurološko stanje u kojem mozak ne može prepoznati lica, iako je vid sasvim normalan. Osobe s ovim stanjem često imaju poteškoće u prepoznavanju prijatelja, članova obitelji, suradnika pa čak i vlastitog odraza u ogledalu ili fotografiji, piše Cleveland Clinic.

Stoga, u svijetu gdje se ljudska interakcija velikim dijelom temelji na prepoznavanju lica, ovo stanje doista može pretvoriti svaku društvenu situaciju u izvor tjeskobe. Prozopagnozija pripada široj skupini poremećaja zvanih agnozije - stanja koja utječu na način na koji mozak obrađuje osjetilne informacije. No, dok su mnoge agnozije uzrokovane ozljedama mozga ili bolestima, prozopagnozija se može pojaviti i od rođenja, bez poznatog oštećenja mozga. Ipak, ona može biti i stečena, često kao posljedica moždanog udara, ozljede glave, demencije, tumora ili infekcije. Takve ozljede najčešće zahvaćaju područja mozga odgovorna za prepoznavanje lica.

Dijagnoza

Dijagnoza uključuje kombinaciju neurološkog pregleda, kognitivnih testova, testova memorije i snimanja mozga (poput MRI ili CT). U nekim slučajevima provodi se i genetsko testiranje.

Dvije vrste prozopagnozije

Postoje dvije glavne vrste prozopagnozije: apereceptivna i asocijativna, piše Cleveland Clinic.

Kod apereceptivne prozopagnozije osoba ne može prepoznati izraze lica niti neverbalne znakove, što otežava tumačenje emocija i društvenih signala. Asocijativna prozopagnozija odnosi se na nemogućnost prepoznavanja lica osoba koje su poznate - iako lice vide jasno, mozak ga ne povezuje s identitetom.

Zanimljivo je da osobe s asocijativnom prozopagnozijom često razviju alternativne strategije - prepoznaju druge po glasu, hodu, frizuri ili odjeći.

Utjecaj na mentalno zdravlje

Mnogi oboljeli osjećaju sram, neugodu ili se povlače iz društvenih situacija zbog straha da će uvrijediti nekoga koga ne prepoznaju, a osobito na poslu ili u privatnom životu. U tom slučaju mogu pomoći rehabilitacijski programi. Oni pomažu osobama da razviju alternativne načine prepoznavanja - sluhom, kontekstom ili fokusiranjem na specifične osobine lica, dok terapije pomažu u nošenju s emocionalnim aspektima stanja.

Život s prozopagnozijom

Iako život onih koji se bore s ovim stanjem nije ugodan, ipak rastuća svijest i istraživanja donose nadu za smisleniji život. Tako je i nedavno istraživanje objavljeno u Brain Communications došlo do zanimljivih rezultata.

- Jedno od najvažnijih otkrića studije je da gubitak prepoznavanja lica u odrasloj dobi nije uvijek trajan, već može biti prolazan i može se poboljšati s vremenom ako je povezan s određenim dijagnozama, na primjer, migrenskim glavoboljama - rekao je Keith Josephs koautor studije.