Pretilost je sve veći problem suvremenog svijeta, a statistika govori kako i Hrvati posljednjih godina „prate“ taj trend, odnosno, da smo se udebljali. Prema dostupnim podacima, smatra se kako u Hrvatskoj ima više od 20 posto pretilih osoba. Alarmantni su podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji pokazuju kako čak 26,4 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a njih 11,2 posto je pretilo.
Rješenje nije u dijetama
Zato ne čudi podatak kako su Hrvati u 2015. često u Google tražilicu stavljali pitanje „Kako smršavit?“. No, odgovor za pretilost ne nalazi se u restriktivnim dijetama za koje stručnjaci upozoravaju kako su štetne za zdravlje. Istraživanje objavljeno u časopisu Cell Host and Microbe pokazuje kako se razlog zašto ima toliko pretilih osoba nalazi u našem probavnom traktu.
Spomenuto istraživanje otkrilo je kako najveći utjecaj na to hoćemo li biti mršavi ili debeli imaju mikrobiomi, milijarde mikroba koje žive u našim crijevima. Dakle, zaključuju istraživači, zaista je bitno kakvu hranu unosimo u tijelo, a ne koliko nutrijenata konzmiramo.
Ono si što jedeš
Što su mikrobiomi?
Mikrobiomi su skup mikroorganizama koji žive u i na našem tijelu. Nalazimo ih u ustima, crijevima i na koži, a sastoje se od korisnih i potencijalno štetnih bakterija.Istraživanje je nadalje pokazalo kako se u stočnoj industriji već desetljećima zna koliko su bitne crijevne bakterije jer se životinjama koje su namijenjene mesnoj industriji često ubrizgavaju razni antibiotici kako bi se prisilno udebljale. Također, istraživanje je pokazalo da se uloga crijevnih bakterija, kao u stočnoj industriji, može primijeniti i na ljude.
Znanstvenici su promatrali mehanizme zaslužne za potrošnju kalorija. Zaključili su kako se i kod ljudi i kod životinja može primijeniti isti model. Naime, kada je hrana oskudna, umanjena je pokretljivost crijeva što daje više vremena za taloženje kalorija. U prilog tome, naveli su primjer kako se u prošlosti, u vrijeme obilja hrane, smatralo kako će se s većim unosom hrane, ta ista hrana brže probaviti te će biti manje vremena za taloženje kalorija u organizmu. Ipak, znanstenici smatraju da je ta teza pogrešna.
Tko vodi „glavnu riječ“?
Njihovo istraživanje je pokazalo kako unos hrane, bilo da je oskudan ili obilan, nema veze s probavljanjem hrane i absorbcijom kalorija. Znanstvenici smatraju da najveću ulogu u cijelom mehanizmu imaju crijevne bakterije. Pokazali su kako neke crijevne bakterije proizvode masne kiseline vrlo kratkih lanaca (SCFA) koje su zaslužne za slanje informacija o tome kada je tijelo dobilo dovoljno hrane.
Kada tijelo proizvodi dovoljno masnih kiselina SCFA, povećava se pokretljivost probavnog trakta tako da se hrana brže probavlja te se na taj način absorbira manje kalorija. Ako su crijeva siromašna SCFA kiselinama, pokretljivost probavnog trakta je manja, što tijelu daje signal da nema hrane te da mora apsorbirati sve kalorije iz hrane. Zato je važno povećati unos hrane koja sadrži specifičan tip složenog ugljikohidrata, odnosno prebiotička vlakna.
U ovim namirnicama možete pronaći prebiotička vlakna
Radič, šparoge, luk, poriluk i češnjak odlični su izvor prebiotičkih vlakna te bi ih trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Unosom prebiotika tijelo će dobivati znakove da je sito. Ukoliko doista razmišljate o tome da morate nešto poduzeti kako biste izgubili koji kilogram, tada prvo razmislite unosite li dovoljno prebiotičkih vlakana u svoj organizam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....