Zbunjujući simptomi koje često ignoriramo. Dr. Letinić Kravaršćan otkriva kad posumnjati da štitnjača ne radi dobro

Štitnjača ima izuzetno važnu ulogu u zdravlju svakog čovjeka. Iako je anatomski vrlo mala, štitnjača putem hormona (T3 i T4) izuzetno jako utječe na svaku stanicu, tkivo i organ u našem tijelu. Njeni hormoni reguliraju metabolizam, brzinu kojom iz hranjivih tvari stvaramo energiju pa ju često zovemo i energetskom centralom organizma. Poremećaji rada štitnjače većinom počinju gotovo neprimjetno, razvijaju se godinama i utječu na zdravlje. Sve su prisutniji u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Kako objašnjava Katica Letinić Kravaršćan, dr. med., specijalistica endokrinologije i dijabetologije, riječ je o bolestima koje se najčešće javljaju u dva oblika - hipertireozi (ubrzani rad štitnjače) i hipotireozi (usporeni rad) - pri čemu svaki oblik nosi svoj niz simptoma koji mogu zavarati i pacijente i liječnike.

Iako pacijenti dolaze sa simptomima koji upućuju na ubrzan metabolizam, laboratorijski nalazi ponekad otkriju suprotno, kaže dr. Letinić Kravaršćan

Ivana Grgić/CROPIX

Hipertireoza - kad tijelo radi u petoj brzini

Simptomi ubrzanog rada štitnjače često nisu odmah prepoznati kao endokrinološki problem, jer se mogu zamijeniti s kardiovaskularnim ili probavnim tegobama.

- Ako osobe počnu gubiti na tjelesnoj masi, vrlo često mogu biti čangrizave i razdražljive. Uz to što gube na tjelesnoj masi, pacijenti se često žale na ubrzano lupanje srca, čak mogu navoditi probleme s krvnim tlakom te poremećaje probave u smislu učestalih rijetkih i vodenastih stolica - navodi dr. Letinić Kravaršćan.

Hipotireoza - usporenost koju je lako previdjeti

Kod usporenog rada štitnjače, simptomi se razvijaju polako, pa ih mnogi ne primijete odmah iako je češća i generalno se lakše primijeti u svakodnevnom radu.

- Bolesnici se žale da dobivaju na tjelesnoj masi iako jedu normalne, uredne i redovite obroke te iako nisu ništa promijenili u svakodnevnim fizičkim aktivnostima i načinu prehrane - ističe liječnica.

Uz debljanje, česti su problemi s usporenim metabolizmom u obliku zatvora te se pojavljuje i pojačano opadanje kose, osobito u području sljepoočnica. Kod nekih pacijenata javlja se i prorjeđivanje obrva u vanjskom dijelu. Kod starijih osoba poremećaji štitnjače vrlo često mogu proći neprimijećeno jer ih se nerijetko pripisuje starenju ili demenciji.

- Znaju biti zaboravljivi. Osobe starije životne dobi koje su dementne vrlo često znaju imati usporen rad štitnjače. Znaju biti kognitivno usporeni. Umorni. Ne mogu adekvatno obavljati svakodnevne aktivnosti. I to im s vremenom počinje sve više smetati - pojašnjava dr. Letinić Kravaršćanin.

TSH je glavni pokazatelj kako štitnjača radi, kaže liječnica

Ivana Grgić/CROPIX

TSH kao osnovni pokazatelj

Za početnu procjenu funkcije štitnjače mjeri se vrijednost TSH-a.

Ako je vrijednost TSH povišena iznad gornje granice ili snižena ispod donje granice referentnih vrijednosti, onda se rade pretrage i za periferne hormone štitnjače i najčešće u slobodnoj formi FT3 i FT4. I u slučaju, recimo, kod usporenog rada štitnjače TSH je povišen i uz to su periferni hormoni sniženi, a kod ubrzanog suprotno. Tada se, kaže, često radi i testiranje antitijela kako bi se otkrila autoimuna bolest štitnjače.

Što kontrolirati i koliko često?

- Ono što se može kontrolirati to je TSH i on je zapravo glavni pokazatelj kako štitnjača radi - kaže liječnica i ističe kako rutinske kontrole nisu baš poželjne, ali se kod nekih rizičnih skupina mogu raditi jednom godišnje.

Osobe koje bi svakako trebale obaviti pretrage hormona štitnjače su žene reproduktivne dobi koje planiraju trudnoću te osobe kod kojih se učestalo javljaju navedeni simptomi.

Posebna pažnja u trudnoći

Žene koje planiraju trudnoću ili su već trudne spadaju u skupinu kod koje je iznimno važno na vrijeme prekontrolirati hormone štitnjače.

- Ako se radi o trudnicama koje imaju hipotireozu, što je češće od hipertireoze, naravno da su kontrole učestalije. Kod hipotireoze u trudnoći je povećana potreba za hormonima štitnjače, tako da njih moramo, ovisno o trimestru, svakih četiri do šest tjedana kontrolirati i prema tome prilagođavati dozu - kaže endokrinologinja.

U početku trudnoće doza hormona je obično viša, dok kasnije, kad fetus počne proizvoditi vlastite hormone, dolazi do stabilizacije.

Uloga prehrane - važna, ali ne i dovoljna

Iako prehrana nije zamjena za lijekove, može pomoći u ublažavanju simptoma i podržati terapiju.

- Kada se radi o hipotireozi preporučuju se namirnice koje su bogate jodom. A jod je zapravo glavni mikronutrijent koji je važan u funkcioniranju štitnjače, zato što on sudjeluje u enzimima koji su važni za nastajanje hormona štitnjače - pojašnjava. Neke od namirnica koje su poželjne kako bi se unosile dovoljne količine joda su riba, morski plodovi, jodirana sol i morske alge. Važnu ulogu kod usporenog rada štitnjače imaju i selen i cink koji se nalaze u jajima, sjemenkama, orašastim plodovima, većini mesa i leći.

S druge strane, neke namirnice bi trebalo ograničiti - kupusnjače, primjerice kupus, kelj, cvjetača, prokulice i brokula jer mogu dodatno usporiti rad žlijezde. - One su poželjne kod hipertireoze i kod hipertireoze ne bi smjeli jesti hranu bogatu jodom.

Također savjetuje unos vlakana, osobito kod hipotireoze, jer potiču rad crijeva i ublažavaju zatvor.

- U zelenom povrću kao što je blitva ima dosta celuloze koja je neprobavljiva pa potiče crijeva na rad - kaže dr. Letinić Kravaršćanin.

Što se tiče hipertireoze, preporučuje se povećani unos mliječnih proizvoda.

- Hipertireoza, pogotovo ako se ne liječi, često može dovesti i do razvoja osteoporoze zbog smanjenja koštane gustoće. Kako bi spriječili razvoj ove bolesti važan je unos kalcija i vitamina D koji se može poboljšati putem konzumiranja mliječnih proizvoda - savjetuje doktorica.

Preporučuje se i smanjenje unosa kofeina i alkohola te prestanak pušenja, koji može dodatno pogoršati stanje.

- Redovit san, uravnotežena prehrana i fizička aktivnost, to su navike koje je uvijek bitno držati u redu bez obzira na dijagnoze - zaključuje dr. Letinić Kravaršćan.