Crijeva su naš drugi mozak i znaju više o nama nego što mislimo. Nadutost, kronični umor, slaba koncentracija, alergije i problemi s kožom itekako imaju veze s onim što ‘živi‘ u, na i po nama - naš mikrobiom. U našim crijevima obitavaju trilijuni bakterija, a crijevni mikrobiom ključan je za naše zdravlje, raspoloženje i razinu energije. U razgovoru s dr. Andrijom Karačićem, specijalistom abdominalne kirurgije, doktorom znanosti iz područja crijevnog mikrobioma i osnivačem prvog hrvatskog centra za istraživanje tog područja, otkrivamo kako prepoznati disbalans, zašto kiseli kupus nije lijek za svakoga i kako crijeva oblikuju naše emocije.
Simptomi
Ono što mnoge prvo zanima jest kako prepoznati kako je naš mikrobiom u disbalansu.
- Kako i logika nalaže, najčešći znakovi problema unutar crijevnog mikrobioma, odnosno disbioze, su probavne tegobe kao što su promjene u stolici, iznenadna pojava zatvora ili proljeva, nadutost nakon obroka i bolovi u trbuhu. Drugi pokazatelji su i alergije, bilo prehrambene, bilo inhalatorne - objašnjava dr. Karačić.
Zanimljivo je kako se neravnoteža mikrobioma često očituje i na koži u obliku akni, ekcema ili atopijskog dermatitisa. No, tu nije kraj.
- Pacijenti se često žale i na probleme s koncentracijom, kroničnim umorom, osjećajem bezvoljnosti, a sve to može imati veze s crijevnim mikrobiomom - dodaje.
Nadutost je možda najčešća tegoba koju povezujemo s probavom, no često je pogrešno tumačimo.
- Crijeva sama po sebi ne bole, kao što to čini koža, kost ili mišić, ali kada se previše ‘rastegnu‘, bilo zbog plinova ili neprobavljene hrane, nastaje osjećaj težine ili boli - pojašnjava doktor Karačić.
Što najviše narušava zdravlje naših crijeva?
Kratak odgovor bio bi - sve pomalo..
- Kod nas u CCM-u (Centru za crijevni mikrobiom) najčešće problematične navike naših pacijenata su nedostatan san i izloženost kroničnom psihičkom ili fizičkom stresu. Isto tako, ljudi se ili uopće ne kreću ili pretjeruju s fizičkom aktivnosti - osobito žene. Ponekad i previše vježbaju u teretani, a to ne prati adekvatan oporavak. Tu je i prehrana. Puno ljudi su ili u stalnom kalorijskom deficitu ili suficitu, ali s premalo nutritivne vrijednosti - rekao je doktor.
Naglašava i da su vlakna i polifenoli u prehrani izrazito važni, a često zanemareni.
- Velik broj ljudi izbjegava gluten, žitarice, pa čak i voće jer misle da debljaju. A time zapravo nesvjesno smanjuju unos složenih ugljikohidrata i hranjivih tvari koje hrane dobre bakterije, ukratko prebiotika - kaže.
U CCM-u provode analize crijevnog mikrobioma koristeći sofisticiranu tehnologiju amplikonskog sekvenciranja za analizu genetskog materijala bakterija iz stolice. Za analizu je dovoljna količina stolice veličine glave pribadače, naglašava doktor. Uzorak se potom šalje kurirskom službom u laboratorij i može se skladištiti na sobnoj temperaturi do dvije godine.
- Uz to, naši pacijenti ispunjavaju detaljan upitnik o načinu prehrane, navikama, stresu, i lijekovima koje uzimaju. Iz svega toga oblikujemo individualni plan: od prehrane i sna, do tjelovježbe i eventualnih dodatnih pretraga - objašnjava.
Ne postoji univerzalno rješenje, ali jedno je važno
Dobre vijesti su da se mikrobiom može dugoročno oporaviti, a prve promjene mogu se vidjeti već nakon 24 sata. No, potpuni oporavak je dugotrajan proces.
- Sve je vrlo individualno i ovisi i o vašoj osobnoj polazišnoj točki - kako ste krenuli u život, ali i gdje ste odrasli. Ako ste rođeni carskim rezom, uzimali ste puno antibiotika i odrastali bez dodira s prirodom - vaš početni crijevni mikrobiom je drugačiji od nekoga tko je djetinjstvo proveo na selu. Ne može se međusobno uspoređivati - kaže.
Isto tako nema univerzalnog rješenja za poboljšanje mikrobioma, jer ne odgovara svima ista prehrana, razina fizičke aktivnosti i suplementacija. Netko jede samo meso i osjeća se odlično, a netko je na veganskoj ishrani koja mu pomaže da se osjeća dobro. Isto vrijedi i za popularne probiotike.
- Nema univerzalnog rješenja: keto, veganska, mediteranska ili karnivorska prehrana? Sve može biti dobro za vas - ako je u skladu s osobnim crijevnim mikrobiomom i životnim stilom. Imali smo ljude koji se osjećaju izvrsno kao vegani, a i one kojima to uništilo probavu. Ključ je u stvaranju pozitivnog okruženja za razvoj novog crijevnog mikrobioma: dobar san, dobra otpornost na stres, adekvatna fizička aktivnost - istaknuo je doktor.
Stoga ni ne postoji idealan jelovnik za mikrobiom koji bi bio dobar za sve.
- Ne postoji univerzalan jelovnik za dobar crijevni mikrobiom. Pitanje je treba li stari, disfunkcionalni mikrobiom eliminirati, pa izgraditi novi ili ga postupno nadograđivati. Neki ljudi na primjer na detoksu ili keto prehrani osjete subjektivno olakšanje jer eliminiraju stari problematični crijevni mikrobiom. No, dugoročno prehrambene restrikcije dovode do pada raznolikosti - pojašnjava.
- Ako bih baš morao generalizirati rekao bih kako najbolje rezultate u znanstvenoj literaturi i praksi pokazuje mediteranska prehrana i njezine izvedenice kao što su DASH i MIND dijeta. Kao i rigorozna eliminacija ultraprocesiranih namirnica koji sadrže prehrambene aditive kao što su konzervansi, emulgatori i umjetni zaslađivači. Problem u crijevnom mikrobiomu nastaje kad crijevne bakterije ne prepoznaju unesene sintetske spojeve i ne uspiju ih kemijski obraditi, što može izazvati upalne reakcije - kaže.
Druga važna tema u svijetu crijevnog mikrobioma su fermentirane namirnice. Doktor Karačić je doktorirao na učinku kiselog kupusa na crijevni mikrobiom.
- Istraživali smo učinak kiselog kupusa, koji je najdostupnija fermentirana namirnica na ovim prostorima, na profesionalne i rekreativne sportaše. Učinak na crijevni mikrobiom se pokazao ovisnim o ishodišnoj situaciji - kod nekih ispitanika je došlo do porasta korisnih bakterija, kod drugih ne. Štoviše, kod jednog ispitanika nismo imali nikakvih reakcija crijevnog mikrobioma. Bitno je napomenuti kako smo zbog upotrebe visokih doza (250g kiselog kupusa dnevno) imali pojavu nuspojava u smislu nadutosti i proljeva. No, nakon tjedan dana je kod svih ispitanika došlo do prilagodbe probave na kiseli kupus. I ovo nam je istraživanje pokazalo kako je crijevni mikrobiom izrazito individualan - pojasnio je.
Veza mozga i crijeva
Ono što je ipak univerzalno jest povezanost našeg mozga i crijeva.
- Znamo kako se razvoj središnjeg živčanog sustava oslanja na metabolite koje proizvodi crijevni mikrobiom. Laboratorijske životinje koje u sterilnim uvjetima laboratorija žive bez ikakvog "mikrobioma" imaju promijenjeno ponašanje i izmijenjene emocionalne reakcije - što je dokaz uske komunikacije crijeva i mozga - kaže doktor Karačić.
Iako još postoje brojne nepoznanice o osi crijevo–mozak, sve je više dokaza da neravnoteža mikrobioma može igrati značajnu ulogu u razvoju psihičkih bolesti kao što su depresija, anksioznosti i shizofrenija.
Stoga analiza mikrobioma nije samo još jedan suvremeni trend u svijetu zdravlju. On je izuzetno bitan čimbenik za naše zdravlje - od probave, kože, imuniteta, razine energije i mentalnog zdravlja. Iako nema univerzalnog rješenja za sve nas, postoji niz koraka koje svatko od nas može poduzeti kako bi naš crijevni mikrobiom raznolik, uravnotežen i najvažnije funkcionalan.
U konačnici, kako kaže doktor Karačić: niti u zdravlju, niti u crijevnom mikrobiomu ne treba težiti savršenstvu. No, u svijetu naših mikroskopskih podstanara i najmanji trud može donijeti velike rezultate.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....