Vječno gladni, a i kronično neispavani? Ako vam to za ovo doba godine nije nalik, kriva je kiša!

Piše: Maja Sedmak za portal Istraži me

Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Žele li samo prespavati zimu uz toplinu kauča i zatvorenih prostora? Naime, velik broj ljudi ima dojam kako se osjeća sretnije i zadovoljnije kad je vani sunčano i toplo. Unatoč tome, provedena znanstvena istraživanja rezultirala su različitim spoznajama o utjecaju vremenskih uvjeta na raspoloženje.

Proljeće - najbolje godišnje doba?

Tako su primjerice, Keller i suradnici (2005.) proveli veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 odgovora ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja sugeriraju da je ugodno vrijeme (obilježeno s većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim tlakom) povezano s pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijem načinom razmišljanja tijekom proljeća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije zapažena tijekom drugih godišnjih doba, dok su ljetne vrućine bile povezane s padom raspoloženja.

Sezonska depresija zaista postoji

Ovi su rezultati sukladni dosadašnjim istraživanjima o većoj učestalosti sezonske depresije za vrijeme zimskih mjeseci (vrsta depresije koja se javlja u jesenskom i zimskom periodu, a prolazi u proljeće i ljeto). Naime, oni govore u prilog tome da ugodno vrijeme poboljšava raspoloženje. Navedeni učinci dolaze do izražaja posebno nakon zimskih mjeseci koje obilježavaju kratki dani u kojima dugotrajno izostaje sunčeva svjetlost.

Sunčani dani utječu i na optimizam

Howarth i Hoffman (1984.) su proučavali dnevno raspoloženje i njegovu promjenu kod 24 studenta, koja su tijekom 11 uzastopnih dana ispunjavali različite upitnike. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na zaključak kako stupanj vlage, temperatura zraka i broj sunčanih sati imaju najveće učinke na raspoloženje.

Naime, visoke razine vlage u zraku povezane su sa značajno sniženim rezultatima na mjerama pažnje i koncentracije, dok se istovremeno povećao broj izvještaja o usporenosti, pospanosti i glavobolji. Nasuprot tome, isti studenti su za sunčanih dana u kojima su bile ugodno visoke temperature (u rasponu od 15 do 23 stupnjeva Celzijusa) izvještavali o boljem raspoloženju te su pozitivnije sagledavali sebe i svijet, a od budućnosti su očekivali bolje ishode (npr. češće su izjavljivali kako očekuju dobre rezultate na završnim ispitima).

Tko je zapravo odgovoran za dobro raspoloženje?

Međutim, ostaje nejasan smjer djelovanja vremena na raspoloženje. Drugim riječima, veća učestalost sunčanijih dana mogla bi biti odgovorna za izraženost osjećaja sreće i zadovoljstva. No, poznato je i kako se izloženost kože sunčevim zrakama povezuje s lučenjem vitamina D3 koji povećava razine neurotransmitera serotonina u mozgu. Serotonin je pak, odgovoran za pozitivno raspoloženje, koncentraciju i osjećaj usredotočenosti.

Nadalje, ljudi su skloniji provoditi ugodne proljetne dane vani, na otvorenom, baveći se sportom, rekreacijom ili opušteno ispijajući kavu s prijateljima na suncu. Npr. sportske aktivnosti, kao i druženja, donose porast pozitivnih osjećaja, sreće i dobrog raspoloženja koji se ne mogu sa sigurnošću pripisati samo povoljnim vremenskim prilikama.

Ekstremne temperature bude najgore u ljudima

Brojni psiholozi izvještavaju o rezultatima istraživanja koja ukazuju da su ekstremno visoke temperature, suša i vreo zrak povezani s porastom nasilja (primjerice u Indiji i Australiji), kriminala (u Meksiku), pa čak i ubojstava (primjerice u Tanzaniji i SAD-u). Rezultati istraživanja koje su proveli Hsiang i sur. (2013.) ukazuju kako s porastom temperature zraka, raste i sklonost unutargrupnim sukobima za 14 % (što u odnosu na početnu razinu od 6 % u umjerenom klimatskom području predstavlja značajan porast). Izvještavaju i o porastu nasilja za 4 %. Međutim, slični rezultati dobiveni su i u slučaju velikih količina kiše.

Naime, što su kišni pljuskovi bili obilniji i češći (posebno u klimatskim područjima na kojima se takvo vrijeme ne očekuje, npr. u zemljama Srednje Europe), ljudi su postajali agresivniji. No, budući da je riječ o istraživanjima koja ukazuju samo na povezanost ovih pojava, nije jasno u kojoj mjeri se porast nasilja može pripisati (samo) vremenskim prilikama.

Jeste li zaljubljeni u ljeto?

U istraživanju u kojem je sudjelovalo 415 adolescenata, a proveli su ga Klimstra i suradnici (2011.), istraživači dolaze do zaključka kako na polovicu mladih uopće ne utječu vremenske prilike, dok na drugu polovicu utječu. Analiza rezultata o utjecaju vremena (točnije temperature zraka, postotka sunca i sati provedenih na otvorenom) na raspoloženje (iskazano u osjećajima sreće, ljutnje i tjeskobe) ih je usputno dovela do zanimljivog pokušaja klasifikacije četiri tipa osobnosti ovisno o utjecaju vremena na raspoloženje.

Dali su im sljedeće nazive:

• Zaljubljenici u ljeto (17 %): sretniji, opušteniji i manje tjeskobni za vrijeme sunčanih dana u kojima su temperature zraka ugodno visoke. Oborine koje traju po nekoliko sati, poput kišnih pljuskova, kod njih su povezane s nižim razinama iskazanog zadovoljstva i višim razinama iskazane tjeskobe i ljutnje.
• Oni koji mrze ljeto (27 %): nesretni i više ljuti kada su temperature zraka visoke, a sati ispunjeni suncem brojniji. Oborine koje traju po nekoliko sati, poput kišnih pljuskova, kod njih su povezane s višim razinama iskazane sreće, porastom bezbrižnosti, kao i miroljubivosti.
• Mrzitelji kiše (9 %): ljuti i nesretni za vrijeme dana s više oborina. Izvještavaju o većoj sreći i zadovoljstvu, ali i manje izraženoj tjeskobi, u danima bez oborina, neovisno o broju sati ispunjenih suncem.
• Oni na koje vrijeme ne utječe (48 %): uglavnom ne pridaju značajke vremenskim prilikama niti one na njih imaju utjecaja. Važno je napomenuti kako je ova klasifikacija osobnosti provedena na nizozemskim adolescentima te je upitna njezina mogućnost primjene na ljude drugih dobi, kao i na one koji žive u drugim zemljama svijeta. Međutim, pruža zanimljive smjernice za daljnja proučavanja.

Utječu li vremenske (ne)prilike na stupanj zarade?

Neki psiholozi i ekonomisti odlučili su ispitati učinke vremena i raspoloženja na određene ekonomske pokazatelje. Jedan od zanimljivijih rezultata istraživanja ukazuje kako gosti restorana i hotela ostavljaju novčano značajno veće napojnice konobarima za vrijeme sunčanijih i toplijih dana. Takvo ponašanje pripisuje se pozitivnom učinku sunca na raspoloženje, kao i na darežljivost. Istraživači zaključuju kako su ljudi u prosjeku velikodušniji za vedrih, sunčanih dana, ispunjenih ugodno visokim temperaturama. Goetzmann i Zhu (2003.) su proučavali učinke sunčanih dana na prihode burzovnog prometa te zaključili kako pozitivno raspoloženje investitora za vrijeme sunčanih dana utječe na njihovo donošenje optimalnih odluka pri ulaganjima, a u konačnici i na visinu prihoda.

Više boravka na proljetnom suncu - više dobrog raspoloženja!

Zaključno se može reći da iako povezanost vremenskih prilika i raspoloženja nije onoliko velika koliko se često vjeruje, ne može se ni zanemariti činjenica kako ona ipak postoji. Čini se kako vrijeme ima stvaran i mjerljiv učinak na raspoloženje ljudi, koji je ovisan o brojnim čimbenicima. Pri tome odgovornost za različitost rezultata istraživanja uvelike ovisi o dva čimbenika - godišnjem dobu i vremenu koje pojedinac provodi na otvorenom.

Naime, u proljeće kada ljudi provode više vremena na otvorenom, pozitivno raspoloženje se povezuje s ugodnim temperaturama i stabilnim tlakom zraka. Takva povezanost vremena i dobrog raspoloženja nije dobivena za druga godišnja doba. Stoga, iskoristite sunčane, proljetne dane za boravak i druženja na otvorenom prostoru!

IZVOR: istrazime.com