
Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu u nedavno objavljenom Svjetskom izvješću o sreći koje svake godine sastavljaju Gallup, Ujedinjeni narodi i Istraživački centar za dobrobit Sveučilišta u Oxfordu prema podacima prikupljenima iz gotovo 150 zemalja. Kao i u ranijim izvješćima, među najsretnijima dominiraju europske zemlje, a u top pet još su Danska, Island, Švedska i Nizozemska.
Kako se mjeri sreća?
Doživljaj sreće je subjektivan, pa se i mjerenja, uz neke podatke, temelje na subjektivnim procjenama, koje su pregledali i evaluirali stručnjaci s područja ekonomije, psihologije i sociologije. Varijable koje su autori izvješća uzeli u obzir uključuju dohodak (BDP po glavi stanovnika), zdrav životni vijek, socijalnu potporu, slobodu donošenja životnih izbora, velikodušnost i slobodu od korupcije. Prvi puta su proučili i utjecaj dobronamjernog ponašanja na razinu naše dobrobiti i sreće.
Nitko nije otok
- Sreća ne leži samo u bogatstvu ili rastu, ona je u povjerenju, povezanosti i spoznaji da vam drugi ljudi čuvaju leđa - rekao je Jon Clifton, izvršni direktor Gallupa. - Ako želimo jače zajednice i gospodarstva, moramo ulagati u ono što je uistinu važno: jedni u druge.
Istraživači kažu da osim zdravlja i dovoljne količine novca, neki čimbenici koji se doimaju vrlo jednostavno snažno utječu na sreću. To su dijeljenje obroka s drugima, osobe na koje možemo računati za društvenu podršku i veličina kućanstva. Primjerice, u Europi i Meksiku kućanstva s četiri do pet osoba povezana su s najvišim razinama sreće, navodi se u studiji.
S druge strane, raste trend usamljenosti, koju najviše osjećaju mladi. U 2023. godini 19 posto mladih odraslih osoba u svijetu izjavilo je da se nemaju na koga osloniti za podršku, što je povećanje od 39 posto u usporedbi s 2006. godinom.
Ljubaznost neznanaca
Međutim, prema najnovijim otkrićima, vjerovanje u dobrotu drugih ljudi također je mnogo tješnje povezano sa srećom nego što se dosad mislilo. Kao primjer, izvješće sugerira da je vjerovanje kako su drugi ljudi voljni vratiti naš izgubljeni novčanik snažan pokazatelj ukupne sreće stanovništva. Studija je pokazala da su nordijske zemlje među prvima za očekivano i stvarno vraćanje izgubljenih novčanika te da se u njima prioritet daje povjerenju i povezanosti. Globalno gledano, istraživači kažu kako dokazi o percipiranom i stvarnom vraćanju izgubljenih novčanika pokazuju da su ljudi previše pesimistični kad razmišljaju o ljubaznosti ljudi u svojoj zajednici - stvarne stope povrata novčanika otprilike su dvostruko veće nego što ljudi očekuju.
Dva kraja ljestvice
Četiri spomenute najsretnije zemlje to su bile i u prethodnoj godini, a na ljestvici najsretnijih od šestog do desetog mjesta plasirali su se Kostarika, Norveška, Izrael, Luksemburg i Meksiko. Dvije latinoameričke zemlje izgurale su iz „gornjeg doma” Švicarsku i Australiju, a petoplasirana Nizozemska skočila je za jedno mjesto.
Na suprotnoj strani popisa Afganistan je 147., uvjerljivo na dnu kao i prethodne godine. Od nižih prema višima slijede Sijera Leone, Libanon, Malavi, Zimbabve, Bocvana, DR Kongo, Jemen, Komori i Lesoto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....