Visoki krvni tlak ostavlja drastične posljedice još u fazi kada nema simptoma

Arterijska hipertenzija je najzastupljenije kardiovaskularno oboljenje na svijetu te je najčešća bolest razvijenih zemalja. To je opasno stanje koje pogađa trećinu stanovništva i povisuje rizik za razvoj drugih kroničnih bolesti te dovodi do preuranjene smrti. Liječnik će vam dijagnosticirati hipertenziju onda kada krvni tlak u nekoliko mjerenja bude 140/90 mmHg i više, prema novim smjernicama upozorit će vas i na prethipertenziju jer bi za zdravu osobu, prema novim smjernicama idealno bilo da je tlak 120-129/80-84 mmHg.

Dugi niz godina bez simptoma

Problem s krvnim tlakom je to što dugo prolazi nezapaženo, simptomi - okcipitalna glavobolja (jaka bol u zatiljnom dijelu glave), bol u prsima, vrtoglavica, umor, šum u ušima, nesigurnost u hodu, krvarenje iz nosa - većinom se pojavljuju paralelno s oštećenjem drugih organa. Stoga je redovito mjerenje i posvećivanje pozornosti rizičnim faktorima jedini način da se arterijska hipertenzija otkrije i dosljedno liječi promjenama životnog stila i lijekovima.

Postoji, naime, kontinuirana povezanost između porasta krvnog tlaka i rizika od moždanog udara, koronarne arterijske bolesti, srčanog zatajenja i progresije kronične bubrežne bolesti. Istraživanja pokazuju da povećanje sistoličkog krvnog tlaka za svakih 20 mmHg ili porast dijastoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg udvostručuje rizik od fatalne koronarne arterijske bolesti i moždanog udara. Sada su istraživači s Medicinskog sveučilišta u Beču otkrili strukturne promjene u bubrezima pacijenata s hipertenzijom bez vidljivih simptoma i rad objavili u časopisu Hypertension.

Poremećena filtracija bubrega

- Rezultati pokazuju da visoki krvni tlak može dovesti do abnormalnosti u podocitima, stanicama u bubrežnom filtru, čak i bez drugih već postojećih stanja poput dijabetesa. Podociti su specijalizirane stanice bubrežnih krvnih zrnaca (glomerula) koje igraju ključnu ulogu u filtrirajućoj funkciji bubrega. Njihova veličina i gustoća važni su pokazatelji zdravlja bubrežnog tkiva - navode istraživači.

Visoki krvni tlak i dijabetes tipa 2 među najčešćim su uzrocima kronične bolesti bubrega. Iako su učinci dijabetesa na rad bubrega dobro istraženi, prije je bilo nejasno u kojoj mjeri visoki krvni tlak uzrokuje izravne strukturne promjene čak i bez dodatnog dijabetesa. Trenutačna studija pruža nove uvide u to, što bi moglo biti važno za rano otkrivanje i planiranje terapije.

- Rezultati pokazuju da pacijenti s hipertenzijom imaju smanjenu gustoću podocita i da su njihove stanične jezgre povećane u usporedbi sa zdravim osobama. Te su se promjene dogodile neovisno o dodatnoj dijagnozi šećerne bolesti tipa 2 i vjerojatno predstavljaju prvi mikroskopski vidljiv korak prema oštećenju bubrežne funkcije. Rano otkrivanje i liječenje mogli bi pomoći usporiti napredovanje bolesti bubrega i spriječiti dugoročna oštećenja - izvještava prvi autor studije dr. Christopher Paschen.