Čini se da nas je narodna izreka ‘Odjeni potkošulju, prehladit ćeš bubrege‘ s godinama ipak nečemu naučila. Doista, što smo stariji, taj odjevni predmet postao nam je sve važniji. No isto, nažalost, ne možemo reći za važan organ, kojem često posvećujemo premalo pažnje. Štoviše, vodeći se procjenama da 10 posto odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, zabrinjava da u Hrvatskoj od ovog stanja, prema navodima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, boluje do 300.000 osoba.
Zašto su bubrezi važni? Među ostalim, filtriraju toksine iz krvi, reguliraju krvni tlak te održavaju ravnotežu tekućine i elektrolita. I iako se spomenuti procesi čine trivijalnima, tek kada ovom organu oslabi funkcija, shvatimo, koliko je njihova funkcija važna i nezamjenjiva.
‘Doktore, kako su mi bubrezi?‘
Kako doista izgleda briga o vlastitom zdravlju, koji su znakovi oštećenja bubrega i što možemo napraviti za učinkovitu prevenciju, razgovarali smo sa specijalisticom opće medicine, Martinom Anić, dr. med. te specijalistom nefrologije Kliničke bolnice Sveti Duh, Gordanom Dorčićem, dr. med.
Ako je suditi prema brojci oboljelih, čini se da premalo znamo, a još manje pitamo naše liječnike, ‘Doktore, kako su mi bubrezi?‘
- Iz moje prakse pacijenti ne vode dovoljno računa o zdravlju bubrega niti prevenciji bolesti istih. Najbolji primjer za to je dugotrajna upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) koji itekako utječu na funkciju bubrega. Unatoč tome što pacijenti za veliku većinu lijekova doista čitaju upute, nažalost, ne mogu to reći za analgetike. Isto je i prilikom tumačenja laboratorijskih nalaza. Moje je iskustvo da će se pacijent prije zabrinuti i pitati za objašnjenje povišenih vrijednosti volumena eritrocita i trombocita nego za eGFR vrijednost kojom se mjeri koliko dobro bubrezi filtriraju krv - ističe doktorica Anić.
Kako provjeriti bubrege?
Za osnovnu provjeru bubrežne funkcije dovoljno je učiniti laboratorijske pretrage koje su dostupne u svakom domu zdravlja ili laboratoriju, a to su urea i kreatinin.
- U zdravih, mlađih osoba preporučljivo je provjeriti nalaze svakih nekoliko godina, počevši u mlađoj odrasloj dobi. U kroničnih bolesnika i starijih od 40 godina, preporučljivo je pratiti nalaze barem jednom u dvije godine. U onih koji imaju dijagnosticiranu kroničnu bubrežnu bolest, pretrage se rade prema svjetskim i europskim smjernicama koje nalažu kontrole bubrežne funkcije zavisno o stupnju bubrežne bolesti, svakih tri, šest ili 12 mjeseci - objašnjava nefrolog Dorčić.
Znakovi oštećenja
Oštećenje bubrega, nastavlja doktor Dorčić, nažalost ne prati jasno manifestiranje simptoma kao možda u nekih drugih organa i zato je važno češće obratiti pozornost na njih.
- Vrlo rijetko se može javiti bol ili neugoda u donjem dijelu leđa jer bubrezi u pravilu ne bole, osim ako se radi o infekciji i bubrežnim kamencima. Simptomi bubrežnog oštećenja javljaju se tek u vrlo uznapredovalim stadijima ili prilikom naglog gubitka bubrežne funkcije. U tim slučajevima javljaju se mučnina, proljevi, povraćanje, srčane aritmije, poremećaj svijesti, uz naravno izostanak urednog mokrenja ili pojave krvi u urinu - objašnjava i dodaje da je za oštećenje bubrežne funkcije potrebno i više godina, a simptomi se često previde ili se podmuklo ‘šuljaju‘.
Što vam govore tlak i boja urina?
Pojava povišenog krvnog tlaka, i otežano kontroliranje već poznate hipertenzije primjerice mogu biti simptomi bubrežne bolesti. Također, urin može reći puno toga o zdravlju ovog organa.
- Taman urin ili boje mesne juhe, znak je dehidracije ali može biti i prisutnost krvi ili proteina mišića. Jako proziran urin, osim u slučaju ako pijemo velike količine tekućine dnevno, može biti i znak da bubreg oslabljeno koncentrira urin. Naposljetku, pjenušanje urina (kako pjena pive) znak je da bubrezi ne zadržavaju proteine prilikom filtracije krvi te je jedan od najjasnijih znakova bubrežne bolesti - pojašnjava doktor.
Oštećenje bubrega mogu pratiti oticanja gležnjeva, stopala, potkoljenica ili kapaka te umor, slabost i poremećaji koncentracije.
Oboljeli od srčanih bolesti, dijabetesa i hipertenzije su u povećanom riziku
U posebnom riziku za kroničnu bubrežnu bolest su osobe koje boluju od dijabetesa, hipertenzije, srčanih aritmija ili zatajivanja srca, bubrežnih kamenaca, osobe koje su preboljele srčani ili moždani udar te onkološki bolesnici koji su primali kemoterapije i zračenja.
- Kod tih osoba se pri svakoj specijalističkoj kontroli poseban oprez obraća i na bubrežnu funkciju. Kako ona prirodno opada sa dobi, u starijih osoba potrebno ju je periodički kontrolirati čak i ako ne postoje nikakve druge kronične bolesti - naglašava dr. Dorčić.
Uz navedeno, važan je i ACR dijagnostički alat, odnosno omjer albumin/kreatinin koji se koristi za procjenu funkcije bubrega i prisutnosti proteina u urinu.
- To je test koji uspoređuje količinu albumina (vrsta proteina) s količinom kreatinina (otpadnog produkta) u uzorku urina. Povišena razina albumina u urinu ukazuje na moguće oštećenje bubrega - dodaje doktorica Anić.
Ohrabrujuće je da je ovaj jednostavan test od 2021. moguće učiniti u primarnoj laboratorijskoj dijagnostici, međutim, samo kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 i 2. Ta činjenica drugim riječima znači da aktivno sudjelujemo u brizi o svom zdravlju.
Nakon 40. gubimo 10 posto bubrežnog tkiva
Pravodobno otkrivanje i kontrola najčešćih kroničnih bolesti, dijabetesa i hipertenzije, su ključni. Naime, naglašava doktor Dorčić, tako se umanjuje pa čak i sprječava rizik za razvoj bubrežnih bolesti.
- Otprilike se, nakon što navršimo 40. godinu života, na godišnjoj razini gubi oko 10 posto bubrežnog tkiva pa se time prirodno smanjuje i funkcija kako starimo. Svaka prevencija drugih kroničnih bolesti, stoga, čuva bubrege i sprječava njihovo dodatno propadanje. Svatko od nas ima određenu zalihu bubrežne funkcije sa kojom ulazi u starost te ju mora što dulje čuvati jer se ona ne može regenerirati - upozorava nefrolog.
Četiri pravila za zdrave bubrege
Za kraj, pitali smo našeg sugovornika doktora Gordana Dorčića što bi svatko od nas trebao znati o zaštiti ovog toliko važnog para organa? Izdvojio je četiri najvažnijih pravila:
1. Za pravilan rad bubrega ne smijemo biti dehidrirani, dakle treba održavati dovoljan unos tekućine redovito kroz dan (litru i pol do dvije dnevno), a kod pojačanog znojenja uslijed rada, treninga, visoke temperature i slično treba i povećani unos tekućine (više od dvije litre).
2. Treba izbjegavati trošenje lijekova protiv bolova ukoliko nisu stvarno nužni jer je većina takvih lijekova kroz preveliku i prečestu uporabu dugoročno štetna za bubrege.
3. Treba voditi računa o prehrani da se ne unosi prevelike količine soli koja izravno uzrokuje pojavu povišenog krvnog tlaka. Preporučljivo je unositi manje od pet grama soli ukupno kroz dnevnu prehranu.
4. Redovita fizička aktivnost te zdrava prehrana (izbjegavanje rafiniranih šećera, gaziranih pića, mesnih prerađevina) osnove su nefarmakoloških mjera za sprečavanje pojave hipertenzije, šećerne bolesti i bubrežne bolesti. Ukoliko osoba već ima neka od ovih stanja, njihova stroga kontrola i sprječavanje pogoršanja istih ujedno čuva i bubrege.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....