Mijenjajmo loše navike dok nije prekasno...
 Getty Images/iStockphoto
DOSJE KOLESTEROL: METABOLIČKI SINDROM

Usko je vezan uz loš kolesterol, a ne liječi li se može dovesti čak i do iznenadne smrti

Niski HDL kolesterol, visoki trigliceridi i krvni tlak te inzulinska rezistencija povećavaju rizik od kardiovaskularne smrti. Uz fizičku aktivnost i prestanak pušenja, pomoći će i hipolipemička mediteranska dijeta.

Pišu: prof. dr. sc. ŽELJKO KRZNARIĆ, internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Zagreb & EVA PAVIĆ, univ., spec., dipl. ing., voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb


Ako uz povišenu razinu triglicerida i sniženu razinu HDL kolesterola (dobrog) imate i nakupljeno masno tkivo u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), povišen krvni tlak i neki oblik inzulinske rezistencije, patite od metaboličkog sindroma (poznatog i kao sindrom X), što dodatno povećava rizik od kardiovaskularne smrti.

Metabolički sindrom najčešće je uzrokovan lošim životnim navikama kao što su nepravilna i neredovita prehrana, fizička neaktivnost, nedostatak sna i izloženost stresu.


Što još utječe

Pretjeran unos rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i trans-nezasićenih masnih kiselina tijekom duljeg perioda može uzrokovati povišenu razinu kolesterola, triglicerida i inzulina. Nakon obroka zdrav organizam metaboličkim procesima razgrađuje ugljikohidrate do glukoze. Prisutnost glukoze potiče gušteraču na izlučivanje hormona inzulina, odgovornog za transport glukoze iz krvi do stanica, gdje se razgrađuje ili skladišti. Ako je energetski unos te unos "loših" masti i ugljikohidrata godinama povišen, stanice postaju neosjetljive na inzulin i razgrađuje se relativno mala količina glukoze, a visoka razina glukoze ostaje u krvi.

S dugoročno povišenom razinom glukoze u krvi rezistencija na inzulin evoluira u dijabetes.


Koje navike mijenjati

Prva mjera u liječenju metaboličkog sindroma je smanjenje i održavanje tjelesne mase, tjelesna aktivnost te hipolipemička mediteranska dijeta.

Mediteransku prehranu karakterizira visok unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, osobito iz maslina i maslinova ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina, uglavnom uz obroke.

Ovakav tip prehrane dokazano pruža značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje koje može pomoći u borbi protiv bolesti koje karakteriziraju kronične upale, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.

Mediteranska prehrana ima blagotvorno djelovanje i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma - opseg struka (prosječno manji za 0,43 cm), razina HDL kolesterola i triglicerida (porast HDL kolesterola za 1,17 mg/dl, trigliceridi niži za 6,14 mg/dl), krvnog tlaka (sistolički niži za 2,35, a dijastolički za 1,58 mm/Hg) te glukoze (3,89 mg/dl).


ČITAJTE I...

20 PITANJA I ODGOVORA: SVE što biste trebali znati o kolesterolu (čak i ako vam nije povišen)

5 mitova o kolesterolu koje želite i trebate znati

Evo kako u nekoliko tjedana učinkovito smanjiti kolesterol

Snižavati kolesterol u krvi isključivo lijekovima nije uopće tako pametno

Prirodni recepti i namirnice koje smanjuju razinu kolesterola u krvi

Tanned woman sitting and holding cup of aroma cappuccino in hands. Tasty muffin on wooden table for breakfast
Getty Images/iStockphoto
Jedimo mediteranski - čim više sezonskog i svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica te jednostruko nezasićenih masnih kiselina.

PRIMJER JELOVNIKA

PREHRANA KOD METABOLIČKOG SINDROMA

(1850 KCAL/7600 KJ)

PONEDJELJAK

  • DORUČAK: zobene pahuljice (3 žlice), jogurt s probiotikom, banana

  • UŽINA: grejp

  • RUČAK: juha od rajčice, pureća prsa na naglo, pire krumpir ili pire špinat, ploška graham kruha

  • UŽINA: jabuka

  • VEČERA: đuveč (riža 70 g, povrće 300 g), zelena salata s kukuruzom, graham kruh, zeleni čaj bez šećera


UTORAK

  • DORUČAK: svježe iscijeđen sok, acidofilno mlijeko, šunka pureća/pileća ili prsa u ovitku (4 tanke ploške), graham kruh (2 ploške)

  • UŽINA: jabuka

  • RUČAK: piletina s ječmenom kašom i povrćem (kupus, mrkva, peršin, celer, poriluk, luk), zelena salata, graham kruh

  • UŽINA: banana

  • VEČERA: tjestenina sa šampinjonima i račićima, miješana salata s rajčicom, zeleni čaj


SRIJEDA

  • DORUČAK: kukuruzni žganci s mlijekom, jabuka

  • UŽINA: jabuka

  • RUČAK: juha od rajčice, skuša na žaru, grah salata s bučinim uljem ili zelena salata s celerom i mrkvom

  • UŽINA: dinja

  • VEČERA: salata od puretine, kuhanog jajeta i povrća, integralni kruh, čaj


ČETVRTAK

  • DORUČAK: iscijeđeni prirodni sok, šunka pureća/pileća ili prsa u ovitku, graham pecivo, light jogurt

  • UŽINA: jabuka

  • RUČAK: juha od povrća, pureći perkelt, integralna tjestenina, kupus salata

  • UŽINA: voćna salata s bademima

  • VEČERA: miješano povrće s kukuruzom, zelena salata s celerom


PETAK

  • DORUČAK: iscijeđeni prirodni sok, zobena kaša/zobeni muesli (3 žlice), light jogurt, žličica chia sjemenki

  • UŽINA: ananas

  • RUČAK: juha od povrća, losos sa šalšom i đumbirom, zelena salata, raham kruh

  • UŽINA: jabuka

  • VEČERA: mediteranska salata (riža, grašak, mrkva, kukuruz, korijen celera i peršina) ili salata od cikle, zeleni čaj bez šećera


SUBOTA

  • DORUČAK: iscijeđeni prirodni sok, svježi sir (100 g) s mljevenim lanenim sjemenkama, zobeno pecivo

  • UŽINA: jabuka

  • RUČAK: riblja juha, kuhana brokula i cvjetača s krumpirom

  • UŽINA: voćna salata s grožđicama

  • VEČERA: pašteta od srdela s kaparima ili rajčica s mozzarellom i bosiljkom,


NEDJELJA

  • DORUČAK: zobene pahuljice (2-3 žlice) na mlijeku s cimetom, banana

  • UŽINA: bobičasto voće

  • RUČAK: juha minestrone, pileća/pureća prsa na žaru, kuhane mahune, salata od matovilca i radiča, ploška integralnog kruha

  • UŽINA: jabuka

  • VEČERA: tjestenina sa šalšom i tunjevinom, zelena salata, zeleni čaj

Linker
14. lipanj 2024 23:30