Rak debelog crijeva je među najsmrtonosnijim oblicima raka, od kojeg je u Hrvatskoj u prvoj pandemijskoj godini umrlo 1258 muškaraca i 838 žena. (Izvješće o umrlima u 2020. i 2021. još čekamo). Pretpostavlja se da svaka osoba starija od 50 godina nosi 5 posto rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5 posto rizika da će umrijeti od te bolesti. Rizik za razvoj raka debelog crijeva uključuje genetsku predispoziciju i čitav niz vanjskih čimbenika te stil života - prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, crvenim mesom i suhomesnatim proizvodima, čimbenici iz okoliša: pesticidi, umjetne boje, konzervansi; tjelesna neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola, a prema najnovijim podacima u procesu nastanka ovog raka značajnu ulogu imaju - određena pića.
Naime, istraživanje objavljeno u časopisu Gut otkrilo je zlokobnu vezu između zaslađenih pića i ove smrtonosne bolesti. Utvrđeno je da žene koje piju dva ili više zaslađena soka svaki dan udvostručuju rizik od raka crijeva prije 50. godine.
Zaslađena pića te sportska i energetska pića puna šećera predstavljaju značajnu prijetnju, pokazalo je istraživanje.
Znanstvenici su pratili 95.464 sudionika tijekom 24 godine, uzimajući u obzir njihovu obiteljsku povijest raka crijeva, način života i ono što su jeli i pili.
Tijekom godina, istraživači su otkrili da je 109 žena razvilo rak crijeva prije 50. godine života, a pile su više zaslađenih pića tijekom svog odraslog života.
To ih je stavilo u skupinu onih koji imaju dvostruko vjerojatnije šanse razviti rak debelog crijeva u usporedbi sa ženama koje piju jedan ili nijedan zaslađeni sok dnevno.
Svaka dnevna porcija zaslađenog pića bila je povezana i sa 16 posto većim rizikom za nastanak raka debelog crijeva, što je brojka koja je porasla na 32 posto ako su sokove pile i tijekom tinejdžerskih godina.
Ako su ta pića zamijenjena mlijekom smanjene masnoće, rizik od raka crijeva manji za 36 posto.
Stručnjaci su zaključili da konzumacija zaslađenih pića može značajno doprinijeti ranom nastanku raka crijeva. Dodaje se i da smanjenje unosa i/ili zamjena drugim zdravijim pićima među adolescentima i mladim odraslim osobama može poslužiti kao potencijalna akcijska strategija za ublažavanje rastućeg tereta raka crijeva prije 50. godine.
Godišnje u svijetu od ovog raka oboli više od 1.500.000 ljudi, dok skoro više od polovice tog broja umire. Prema procjenama interaktivne baze podatka o incidenciji i mortalitetu od raka Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) u 2020. godini u svijetu je dijagnosticirano skoro dva milijuna novih slučajeva raka debelog crijeva u oba spola, a više od 930.000 ljudi je umrlo od ove bolesti. To je treće najčešće sijelo raka, ali i drugi uzrok smrti među oboljelima od raka u svijetu.
Kako smanjiti rizik
Ali, ističu liječnici, rano uhvaćen može se izliječiti. Stoga su preventivni pregledi i vođenje zdravog načina života značajni saveznici u sprečavanju da rak uopće i dobijete.
Rak crijeva najčešće se razvija od pretkancerogenih izraslina - polipa. Neće svi polipi postati kancerogeni, ali ako ih vaš liječnik pronađe, uklonit će ih tijekom kolonoskopskog pregleda kako bi spriječili rak. Velika Britanija nedavno je spustila dobnu granicu za preventivne preglede sa 60. na 50. godina, a mnogi se liječnici zalažu da ta dobna granica za pozivanje na pregled koji spašava život bude još i niža. U Hrvatskoj se preventivni program probira na rak debelog crijeva provodi za sve s navršenih 50. godina. Važno je odazvati se pozivu na testiranje stolice na okultno krvarenje, a potom i po potrebi na kolonoskopiju. Također, postoje stvari koje svatko može učiniti kako bi smanjio rizik od smrtonosne bolesti.
Biti svjestan znakova i simptoma raka crijeva, uočavanje bilo kakvih promjena i provjera s liječnikom opće prakse može pomoći preduhitriti razvoj bolesti do faze kada je liječenje teže, a rak proširen i na ostale organe.
Rani znakovi
Ako primijetite bilo koji od znakova, nemojte se sramiti i nemojte ih ignorirati. Liječnici su navikli vidjeti puno pacijenata s problemima crijeva. Rak debelog crijeva nastaje zbog transformacije stanica žljezdanog epitela sluznice debelog crijeva kroz dulje vrijeme tijekom kojeg osoba ne mora imati nikakvih poteškoća. Kad se pojave simptomi, bolest već može biti u uznapredovalom stadiju.
Ovih pet simptoma raka crijeva nipošto nemojte ignorirati:
- rektalno krvarenje ili krv u stolici,
- promjenu uobičajenih toaletnih navika (proljev, opstipacija),
- boli ili kvržica u trbuhu,
- ekstremni umor,
- nagli gubitak težine.
Iako su to sve znakovi na koje treba paziti, stručnjaci upozoravaju da ti simptomi također mogu biti znak manje ozbiljne bolesti, ali svakako treba otići na pregled.
Tko je u rizičnoj skupini
Rak debelog crijeva u najvećoj mjeri nastaje zbog stila života, a ono što jedemo i pijemo ima veliku ulogu. Manji dio ove vrste raka povezan je s vanjskim čimbenicima te kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom ili osobnom anamnezom kolorektalnih polipa. Ostali slučajevi nastaju u osoba s određenim genetskim predispozicijama te u osoba s upalnim bolestima crijeva - ulceroznim kolitisom i Chronovom bolešću. Veću učestalost za obolijevanje od raka crijeva imaju i osobe koje su oboljele od raka želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega i mokraćnog mjehura.