Rak debelog crijeva treći je po pojavnosti u svijetu, poslije raka pluća i dojke. Godine 2022. zabilježeno je 1,9 milijuna novooboljelih globalno, uz porast broja slučajeva među mlađima od 50 godina, što znanstvenici objašnjavaju posljedicom kombinacije niza faktora - debljine, jedenja visokoprerađene hrane, sjedilačkog stila života, pijenja alkohola, utjecaja iz okoliša itd. U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak, u navedenoj su godini od njega oboljele 3863 osobe, od toga 2251 muškarac i 1612 žena.
Mnogima je jasno da bi ozbiljno trebalo poraditi na prevenciji, posebno na području prehrane. Studije su već pokazale da konzumacija cjelovite biljne hrane, vlakana i ribe može sniziti rizik za razvoj raka debelog crijeva, a sada je nova kineska studija, objavljena u BMC Gastroenterology, posebno proučila utjecaj povrća iz skupine kupusnjača (ili krstašica), kao što je kupus, brokula, kelj, prokulica, cvjetača, koraba, rukola...
Koliko je potrebno
Za ovo su istraživanje znanstvenici analizirali podatke iz 17 ranijih studija koje su obuhvatile više od 97.000 sudionika, kako bi istražili moguću vezu između količine kupusnjača u prehrani i incidencije koleraktalnog karcinoma. Pokazalo se da su ljudi koji su jeli između 20 i 40 grama tog povrća na dan imali 20 posto niži rizik za razvoj raka debelog crijeva od onih koji su jeli manje. Zanimljivo je da su znanstvenici otkrili kako najveću zaštitu pruža već nevelika količina od oko 20 grama kupusnjača dnevno, a zaštitni učinak ostaje izjednačen kada se konzumira između 40 i 60 grama na dan.
Kako kupusnjače pomažu
Poznato je otprije da komponente poput sulforafana i indola, prisutne u kupusnjačama, mogu pomoći sniziti rizik za rak debelog crijeva. Povezane su i s nižim rizikom za razvoj raka jajnika, prostate, mokraćnog mjehura, pluća, želuca i gušterače.
- U istraživanjima smo primijetili i dobrobiti spojeva u kupusnjačama, poput glukozinolata, koji pomažu stanicama u zaštiti od raka, toksina, slobodnih radikala i oksidativnog stresa. Uz to je navedeno povrće bogat izvor vitamina C, minerala, flavonoida, karotenoida i fitokemikalija. Sadržaj topivih i netopivih vlakana također hrani mikrobiotu u crijevima i pomaže u održavanju zdrave i vitalne sluznice crijeva – rekla je dr. sc. Monique Richard, nutricionistica koja nije sudjelovala u spomenutom istraživanju.
Kako ih pojesti više
Potrebna su, naravno, daljnja istraživanja, ali već je i ovo što znanost do sada zna impresivno. Onima koji bi željeli jesti više brokule, kelja ili repe, ali nisu baš ludi za njihovim okusom, nutricionistica Richard daje neke prijedloge.
- Osnovni je savjet početi s malim obrocima. To može biti šalica kupusa uz ručak (na salatu ili kuhanog) i/ili pola šalice kuhane brokule uz večeru.
- Nasjeckajte brokulu ili cvjetaču do 45 minuta prije kuhanja, time ćete aktivirati njihove korisne spojeve, ali i malo ublažiti okus. Skuhajte ih na pari kako biste očuvali što više zdravih spojeva.
- Natrgajte cvjetaču i/ili brokulu, položite je na lim za pečenje te prelijte ekstra djevičanskim maslinovim uljem, začinite češnjakom, solju, paprom i Worcestershire umakom. Pecite povrće dok ne postane blago smeđe i hrskavo.
- Pečene prokulice, kupus ili kelj oplemenite s malo sjemenki gorušice, sojinim umakom ili hrenom, već prema ukusu. Listove kelja možete ispeći kao čips.
- Umiješajte sirovu rukolu ili kelj u smoothieje. Naribani kupus dodajte u salate ili jela iz pećnice.
- Napravite omlet sa cvjetićima brokule. Možete ih dodati u složence ili ih posuti po pizzi.
- Uobičajene priloge kao što su krumpir, riža i tjestenina, zamijenite kuhanom cvjetačom. Od nje možete pripremiti pire, možda ćete je tako lakše pojesti.
- Dodajte listove rukole u salatu i u sendviče. Neka budu „točka na i” kajgani, složencima, pirjanim jelima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....