Stručnjaci otkrivaju koliko točno dugo muškarac mora apstinirati od ejakulacije da bi povećao šanse za začeće

Vjerojatno se milijuni parova nadaju da će 2026. biti godina u kojoj će osnovati svoju obitelj. No, zbog međunarodne krize kvalitete sperme, velik postotak potencijalnih roditelja okrenut će se postupcima potpomognute oplodnje kako bi ostvarili svoje snove. Prijašnje studije sugerirale su da se kvaliteta sperme smanjila za polovicu u proteklih 50 do 70 godina, što znači da se više ljudi nego ikad prije oslanja na medicinsku pomoć kako bi uspjeli začeti dijete.

IVF postupci, odnosno postupci izvantjelesne oplodnje, emocionalno i financijski vrlo su zahtjevni, a ono što najviše frustrira i najteže pogađa pacijente jest činjenica da nema jamstva da će postupak uspjeti. Stopa uspješnosti dramatično pada, na oko 16 posto, ako je majka starija od 40 godina. No, nova studija otkrila je jedan način na koji parovi mogu povećati svoje izglede za začeće vijabilnog embrija. Stvar je u tome kada će potencijalni budući otac ejakulirati prije samog davanja uzorka sperme za oplodnju. Prije se muškarcima savjetovalo da ne ejakuliraju dva do sedam dana prije davanja uzorka sperme, no nova studija sugerira da ejakulacija unutar 48 sati prije davanja uzorka može donijeti bolje rezultate.

Ni manje ni više nego 48 sati prije

Tim stručnjaka iz Prve bolnice Sveučilišta Jilin u Changchunu, u Kini, analizirao je skupinu od oko 500 muškaraca. Od polovice njih zatraženo je da ejakuliraju 48 sati prije davanja uzorka sperme, a od druge polovice da to učine prema prijašnjim preporukama, to jest između dva i sedam dana prije davanja uzorka. Otkrili su da je grupa s kraćim periodom apstinencije imala 10 posto veću stopu trudnoća, čak i nakon što su u obzir uzeti i drugi faktori.

- Koliko smo upoznati, ovo je prva prospektivna randomizirana kontrolirana studija o utjecaju trajanja apstinencije od ejakulacije na ishod IVF postupaka. Primjena posljednje ejakulacije 48 sati prije davanja sperme, u usporedbi s konvencionalnim tajmingom, može povećati stopu uspješnih trudnoća u IVF postupcima. Stopa održanih trudnoća bila je viša u skupini koja je imala kraći period apstinencije - rekli su autori studije, objavljene u časopisu The Lancet.

Kolika je stopa uspješnih poroda?

Znanstvenici su uzimali u obzir stopu kliničkih trudnoća (dokazanih ultrazvučnim pregledom i kucanjem srca fetusa) i stopu nastavljenih trudnoća, što je različito od stope živih poroda, odnosno broja trudnoća koje su uspješno dovedene do poroda. Rezultati su pokazali da je grupa s kraćom apstinencijom imala stopu od 54,5 posto kliničkih trudnoća u usporedbi s 44,9 posto u kontrolnoj skupini. Stopa nastavljenih trudnoća označava da se trudnoća održala prvih 12 do 20 tjedana. Ona je u skupini s kraćom apstinencijom bila nešto niža, odnosno 46 posto, ali je i dalje bila viša u usporedbi s 36 posto u kontrolnoj skupini.

Ipak, neki stručnjaci, koji nisu bili povezani sa studijom, kažu da je ovo otkriće obećavajuće, no da ipak treba jasno razlikovati stopu postignutih trudnoća i stopu živih poroda.

- Bolja stopa trudnoće zvuči ohrabrujuće, no to ne odražava nužno ishod postupka, a to je stopa živih poroda - rekao je dr. David Miller, stručnjak za mušku plodnost sa Sveučilišta u Leedsu.

Muška neplodnost nosi i zdravstvene rizike

U svakom slučaju, ovo otkriće itekako je dobrodošlo u vremenu sve više zabrinjavajućeg opadanja muške plodnosti. Smatra se da je međunarodno opadanje kvalitete sjemena posljedica više faktora, uključujući izloženost industrijskim kemikalijama, poput pesticida. Takvi disruptori hormona mogu dovesti do testikularne disgeneze, poremećaja kod kojeg testisi ne funkcioniraju kako bi trebali, što utječe i na plodnost. U oko 40 posto slučajeva muške neplodnosti, muškarci ipak dobiju dijete sa svojim partnericama. Obično je to nakon ICSI postupka, kada se odabrani spermij izravno ubrizga u citoplazmu jajne stanice u laboratorijskim uvjetima ili nakon IVF postupka, gdje se jajna stanica oplodi spermom u laboratoriju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se muška neplodnost ne bi trebala zanemarivati ili zaboravljati kad jednom stigne na svijet toliko željena beba, jer je to važan znak drugih zdravstvenih problema. Primjerice, muška neplodnost povezana je s kraćim očekivanim životnim vijekom i povećanim rizikom za rak testisa i srčane bolesti.