Raste prosječna dob prvog poroda, najkasnije u Europskoj uniji rađaju Talijanke, a ni Hrvatice nisu daleko

Europljani čekaju sve dulje da bi imali djecu i taj trend ne pokazuje znakove slabljenja, kažu stručnjaci. Prosječna dob u kojoj žene diljem Europske unije postaju majke je 29,8 godina, što je otprilike godinu kasnije u odnosu na stanje otprije jednog desetljeća, najnoviji su službeni podaci. Najranije prvi puta rađaju Moldavke, s 24,7 godina, a najkasnije Talijanke, s 31,8 godina. Prema Eurostatu, Hrvatice prosječno postaju majke s 29,3 godine, dok je prosječna dob majki općenito pri porodima u našoj zemlji 30,8 godina.

Odgađanje nije odustajanje

Ipak, odgađanje roditeljstva ne znači nužno odustajanje od djece. Neke od zemalja u kojima žene najkasnije postaju majke ujedno su i zemlje s višim stopama nataliteta, kao što su Danska, Njemačka, Irska, Cipar, Nizozemska, Portugal, Švedska, Lihtenštajn i Norveška.

- Nema puno dokaza za to da ljudi više ne žele imati djecu; idealna veličina željene obitelji zapravo se nije promijenila, radi se samo o vremenu rađanja – rekla je Ester Lazzari, demografkinja specijalizirana za plodnost na Sveučilištu u Beču i dodala: - Postoji nekoliko čimbenika koje Europljani obično smatraju „preduvjetima” za rađanje djece. Prvo žele završiti školovanje i postati financijski stabilni te im općenito treba dulje vrijeme nego u prošlosti za formiranje stabilne romantične veze.

Reproduktivni okvir

Žene u istočnoj i srednjoj Europi obično postaju majke u srednjim do kasnim dvadesetima, dok one u zapadnoj i južnoj Europi često čekaju do ranih tridesetih, prema podacima iz 2023. godine. No, trend odgađanja rađanja može se vidjeti svuda u Europi, zato je vrlo teško odrediti jedan čimbenik koji bi ga mogao objasniti, rekla je Lazzari.

Iako Europljani možda žele imati djecu kasnije u životu, odgađanje roditeljstva može povećati rizik od problema s plodnošću. To znači da u vrijeme kada će se osjećati spremnima imati djecu, možda neće moći imati onoliko djece koliko žele.

- Preferirani reproduktivni okvir se promijenio, ali biološki nije - rekla je demografkinja Lazzari.

To pomaže objasniti porast broja tretmana plodnosti diljem Europe posljednjih godina, pa je u 2021. godini u gotovo 1400 klinika provedeno više od 1,1 milijun ciklusa liječenja. Ovi tretmani mogu biti skupi i emocionalno iscrpljujući, a u nekim zemljama nisu dostupni ženama bez partnera, homoseksualnim parovima ili nekim drugim skupinama.