Stručnjaci kažu da je moguće poboljšati kvalitetu jajnih stanica i plodnost, no dvije stvari su važne

Kad razgovaramo o biološkom satu, sve se vrti oko brojeva. Rođeni ste s određenim brojem jajnih stanica i svake godine izgubite djelić te zalihe, a nagli pad broja stanica nastupa obično kad prijeđete 35. No, reproduktivni potencijal vaših jajnika nije samo igra brojeva. Kvaliteta vaših jajnih stanica, kao i to imaju li normalan genetski sklop i optimalnu sposobnost da podrže razvoj embrija ima ključnu ulogu u tome hoćete li uspjeti zanijeti te imati zdravo dijete. Stoga je prirodno zapitati se postoji li način da poboljšate kvalitetu jajnih stanica, a time i svoje šanse za sretno majčinstvo.

Bolesti, terapije, stres...

- Za početak, valja reći da kvaliteta jajnih stanica, baš kao i kvantiteta, uvelike ovisi o dobi. Kako starimo, ne samo da gubimo jajne stanice, već one počinju imati sve više i više mutacija DNK, što može dovesti do toga da jedna stanica ima pogrešan broj kromosoma. Takva jajna stanica ili neće biti oplođena ili će biti oplođena ali neće doći do implantacije ili će biti oplođena i implantirana, ali će na kraju doći do pobačaja – kaže reproduktivna endokrinologinja dr. Anate Breuer.

Genetske abnormalnosti, bolesti poput endometrioze ili sindroma policističnih jajnika i medicinski postupci poput kemoterapije i zračenja također mogu utjecati na DNK, što se onda pridodaje propadanju kvalitete povezanom s godinama. No, stručnjakinja ističe i da određeni faktori povezani s načinom života, koji tijelo dovode u stanje stresa, potencijalno mogu imati sličan učinak.

Mitohondriji su ključni

- Osim normalne strukture DNK, i druge karakteristike jajne stanice, poput njezinog oblika i funkcije njezinih staničnih struktura, također mogu utjecati na njezin potencijal da bude oplođena, da se pravilno dijeli i izraste u zdravu trudnoću. Rad mitohondrija ili sposobnost proizvodnje energije naročito su važni s obzirom na to da jajnoj stanici treba golema količina "goriva" da bi se pretvorila u embrij i onda razvila u ljudsko biće - pojašnjava reproduktivna endokrinologinja dr. Brooke Rossi dodajući da faktori poput dobi, zdravlja, i načina života mogu utjecati na oblik i funkciju mitohondrija mijenjajući tako kvalitetu jajne stanice na bolje ili na gore.

No, u kojoj mjeri zapravo možete modificirati bilo koji od navedenih aspekata kvalitete jajne stanice znanstveno je još uvijek nejasno. Ne postoji ni test za kvalitetu jajnih stanica. Krvni test za Antimüllerov hormon (AMH) i folikul stimulirajući hormon (FSH) mogu nam dati samo sliku kvantitete jajnih stanica pa ne znamo postoji li problem s njihovom kvalitetom sve dok ih ne izvadimo i pregledamo pod mikroskopom, kao što se to čini prilikom postupka potpomognute oplodnje – pojašnjava dr. Rossi.

Ipak, ističe, s obzirom na važnost kvalitete jajne stanice za održavanje trudnoće vrijedi razmisliti o nekim ponašanjima koja dokazano imaju potencijal da poboljšaju njihovu kvalitetu. Uostalom, to je ujedno i jedini aspekt vaše plodnosti koji možete donekle kontrolirati.

Koje navike mogu oslabiti vašu plodnost

Neke aktivnosti bi mogle naškoditi vašim jajnim stanicama, uglavnom zato što uzrokuju oksidativni stres u tijelu, do kojeg dolazi kad slobodni radikali postanu brojniji od korisnih antioksidansa koji ih neutraliziraju. Konkretno, navike kao što su pušenje, vapanje, konzumacija alkohola, nespavanje, takozvano rekreativno korištenje droga (poput marihuane) i velik unos šećera mogu doprinijeti stvaranju prekomjernog broja slobodnih radikala te smanjenju sposobnosti vašeg tijela da se obrani od njih. S vremenom, to može oštetiti vaše stanice, uključujući i jajne stanice, utječući na njihov DNK ili na funkcioniranje njihovih mitohondrija, a obje promjene mogu otežati kako začeće tako i nošenje zdrave bebe do termina rađanja. Kao i kod svakog negativnog utjecaja nezdravih navika kao što su cigarete, alkohol i šećer na tijelo, tako je i u slučaju njihovog utjecaja na jajne stanice važna doza. Drugim riječima, utjecaj će biti značajniji ako je riječ o kroničnoj, prekomjernoj konzumaciji. Na primjer, dr. Rossi ističe da je piti alkoholno piće svaku večer vrlo rizična navika, dok dr. Brauer ukazuje na opasnost stalne konzumacije prerađene hrane koja može povećati oksidativni stres. Stoga bi bilo mudro razmisliti o reduciranju takvih ponašanja ili čak njihovom potpuno izbacivanju iz svakodnevne rutine.

Hrana koja podržava kvalitetu jajnih stanica

Što se tiče navika koje mogu pozitivno utjecati na kvalitetu jajnih stanica, one se mogu podijeliti u dvije skupine: na ono što jedete te koliko se krećete ili bavite nekom tjelesnom aktivnošću. Što se tiče hrane, većina istraživanja je fokusirana na mediteransku prehranu koja se bazira na biljnim namirnicama poput voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, cjelovitih žitarica i maslinovog ulja, te na nemasnim životinjskim proteinima (perad i plodovi mora) i mliječnim proizvodima. Mnogo je načina na koje mediteranska prehrana može pozitivno utjecati na kvalitetu vaših jajnih stanica. Količina antioksidansa iz biljnih namirnica može ojačati staničnu obranu protiv štetnih slobodnih radikala, dok vitamini skupine B (poput folata), željezo i selen prisutni u žitaricama mogu pomoći razvoju i dozrijevanju jajne stanice. Neka istraživanja na životinjama sugeriraju da omega 3 masne kiseline, obilno zastupljene u ribi, mogu poboljšati kvalitetu jajnih stanica. Istraživanja na ljudima koji se podvrgavaju postupcima potpomognute oplodnje ukazuju na povezanost između konzumacije omega 3 i veće stope poroda, iako uzrok još nije razjašnjen. Osim toga, velik unos vlakana i zdravih masti kroz mediteransku prehranu može smanjiti upalu i tako sačuvati vašu maternicu u dobroj formi za implantaciju. Studije su pokazale i da bi mediteranska prehrana mogla biti značajniji faktor povećanja plodnosti kod osoba mlađih od 35 godina, što ima logike s obzirom na to da nakon te dobi nastupa opadanje kvalitete jajnih stanica povezano sa starenjem, što nije reverzibilno.

Kako se kretati za veću plodnost

Što se tiče kretanja, studije sugeriraju da redovita tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta može poduprijeti veću plodnost općenito, dijelom zato što smanjuje upalu i kod nekih žena pomaže u reguliranju ovulacije. No, nedostaju studije koje bi se bavile isključivo kvalitetom jajnih stanica i kretanjem. Postoje neki dokazi da umjerena tjelesna aktivnost može poboljšati markere rezerva jajnika (poput razine AMH i FSH koje odražavaju količinu jajnih stanica), no razlozi nisu u potpunosti razjašnjeni. Ono što se zna jest da fizička aktivnost dovodi u stres mišićne stanice potičući ih da stvaraju nove mitohondrije, koji ih onda opskrbljuju s više energije koja poboljšava njihovu funkciju i otpornost. Svi dokazi da tjelesna aktivnost može poboljšati mitohondrije u jajnim stanicama dolaze iz studija provedenih na životinjama, no stručnjaci smatraju da je to područje koje bi trebalo detaljnije istražiti s obzirom na to da su mitohondriji esencijalni za kvalitetu jajnih stanica. Kad se sve zbroji, redovito kretanje (bez pretjerivanja) vjerojatno može povećati vašu plodnost, dijelom zbog pozitivnog utjecaja na kvalitetu jajnih stanica.

Mogu li suplementi pomoći

Suplementi su "zeznuto" područje za bilo koji aspekt zdravlja, uključujući i kvalitetu jajnih stanica, zbog toga što nisu regulirani poput lijekova pa nema jamstva da unosite ono što je "obećano" na etiketi proizvoda. Također, stručnjaci se slažu u tome da je bolje unositi nutrijente hranom jer ih u tom obliku tijelo može lakše iskoristiti. No, u slučaju onih nutrijenata koji bi mogli utjecati na kvalitetu jajnih stanica, teško je dovoljnu količinu osigurati samo hranom pa suplementacija može imati smisla. Najbolji primjer je CoQ10, enzim nalik vitaminu prirodno prisutan u svim našim stanicama. Pokazalo se da je važan za kvalitetu jajnih stanica zahvaljujući nedavnim studijama koje su suplementaciju tim enzimom povezale s većom stopom uspjelih trudnoća i boljom kvalitetom embrija izvađenih tijekom postupaka potpomognute oplodnje.

Jednako tako problematičan može biti i unos omega 3 masne kiseline samo putem hrane, s obzirom na to da je ona poglavito prisutna u masnoj ribi (poput lososa i bakalara) te u manjoj količini u orašastim plodovima i sjemenkama. Nedavna studija je otkrila da su osobe koje su uzimale suplement omega 3 masne kiseline imala 1,5 puta veće šanse za začeće od onih koje nisu, no autori ističu da su potrebne veće, randomizirane studije kako bi potvrdile tu vezu i objasnile zašto te zdrave masti mogu poboljšati kvalitetu jajnih stanica.

Još jedan vitamin kojeg nije lako unijeti u dovoljnoj količini samo hranom je vitamin D koji je najviše zastupljen u masnoj ribi, žutanjcima, nekim gljivama te ojačanim mliječnim proizvodima i žitaricama. Neke studije sugeriraju da bi taj vitamin mogao utjecati na razvoj i dozrijevanje jajne stanice, možda zahvaljujući svojim antioksidalnim svojstvima. Postoje i dokazi da manjak vitamina D može povećati rizik za neplodnost i komplikacije trudnoće, kao i studije koje sugeriraju da bi uzimanje vitamina u obliku suplementa moglo povećati stopu trudnoća kod pacijenata u postupcima potpomognute oplodnje. No, dobrobiti tog vitamina za plodnost ipak su više povezane s činjenicom da on povećava debljinu endometrija te tako olakšava implantaciju embrija.

A folna kiselina?

Stručnjaci savjetuju da je, ako pokušavate začeti, uz CoQ10, omega 3 i vitamin D, važno uzimati i prenatalne vitamine koji sadrže najmanje 400 mikrograma folne kiseline.

- Glavni razlog je vaša potencijalna beba jer je suplementacija folnom kiselinom u ranoj trudnoći ključna za prevenciju defekta neuralne cijevi kod fetusa. Zato folnu kiselinu treba početi uzimati čim mislite da postoji mogućnost za skorašnje začeće – kaže dr. Brauer.

Dr. Rossi ističe da bi to moglo poboljšati i kvalitetu jajnih stanica jer se čini da je folna kiselina povezana sa "skromnim" povećanjem jajnih rezervi, kao i s većom stopom poroda kod osoba koje su uključene u postupke potpomognute oplodnje.