Šokantna studija otkriva kako popularne namirnice uzrokuju epidemiju autizma

Velika revizija je povezala ultraprerađenu hranu, što uključuje sve od čipsa do proteinskih pločica, s povećanjem stope neuroloških poremećaja. Znanstvenici smatraju da bi skriveni krivac mogla biti mikroplastika: sićušne plastične čestice otkrivene su u značajnoj količini u ultraprerađenoj hrani i u sve većoj količini prisutne su i u ljudskom mozgu. Veći broj studija pokazao je da je ultraprerađena hrana podložnija mikroplastici jer do kontaminacije može doći tijekom procesa prerade i pakiranja hrane u najčešće plastičnu ambalažu.

- Vidimo sve više dokaza koji bi nas trebali sve zabrinuti. Ultraprerađena hrana sadrži znatno veće koncentracije mikroplastike nego cjelovite namirnice. Nedavne studije pokazuju da te čestice mogu priječi granicu između krvi i mozga i akumulirati se u mozgu u alarmantnim količinama - kaže voditelj revizije, dr. Nicholas Fabiano sa Sveučilišta u Ottawi.

- Postoji preklapanje u načinu na koji ultraprerađena hrana i mikroplastika štete mentalnom zdravlju, u njihovim biološkim mehanizmima. Ultraprerađena hrana povezana je s lošim mentalnim zdravljem putem upale, oksidativnog stresa, epigenetike, disfunkcije mitohondrija i poremećaja u sustavu neuroprijenosnika. Mikroplastika djeluje nevjerojatno sličnim putevima – rekao je jedan od koautora studije, dr. Wolfgang Marx sa Sveučilišta Deakin u Australiji.

Utjecaj na mentalno zdravlje

U spomenutoj reviziji, objavljenoj u časopisu Brain Medicine, autori su analizirali studije koje su se bavile vezom između ultraprerađene hrane, mikroplastike i mentalnog zdravlja. Jedna od njih, nedavno objavljena u časopisu The British Medical Journal, otkrila je da su osobe koje su konzumirale ultraprerađenu hranu imale 22 posto veći rizik za depresiju, 48 posto veći rizik za anksioznost i 41 posto veći rizik za probleme sa spavanjem, a to sve može pokrenuti niz loših zdravstvenih ishoda. Druga studija je otkrila da mikroplastika i nanoplastika pokreću oksidativni tres u središnjem živčanom sustavu, što može uzrokovati stanična oštećenja i povećati sklonost neurološkim poremećajima. Na temelju revizije dosadašnjih podataka, autori su zaključili da bi visoka razina mikroplastike u ultraprerađenoj hrani mogla biti razlog zašto ta hrana ima tako izrazito negativan utjecaj na zdravlje. Znanstvenici smatraju da ultraprerađena hrana može oštetiti naša crijeva, a samim time i mozak zahvaljujući dobro poznatoj osi crijeva-mozak koja nam govori da se, kad crijeva nisu dobro, to odražava i na raspoloženju i mentalnom zdravlju.

Plastična žličica u mozgu

Također, znanstvenici su pokazali da je ta junk hrana puna umjetnih sladila koja mogu poremetiti komunikaciju između stanica mozga, kao i narušiti hormonalnu ravnotežu. Kao šećer na kraju, mikroplastika u hrani mogla bi biti povezana s depresijom i anksioznošću, a stručnjaci upozoravaju da može štetiti razvoju mozga, izazvati upalu te poremetiti spavanje i raspoloženje. Mikroplastika u ultraprerađenoj hrani mogla bi biti i u podlozi sve većeg broja slučajeva demencije. Jedna nedavna studija, koja nije bila uključena u spomenutu reviziju, analizirala je uzorke mozga iz 54 autopsije i otkrila je da je u svakom mozgu bilo mikroplastike u količini koja bi odgovarala jednoj plastičnoj žličici. Također, znanstvenici su otkrili da osobe s dijagnosticiranom demencijom imaju do 10 puta više mikroplastike u mozgu u usporedbi s onima koji nemaju tu bolest. Jedan od autora te studije naglasio je da se razina mikroplastike u ljudskom mozgu povećala 50 posto u posljednjih osam godina, a i stopa demencije je porasla te se očekuje da će se broj slučajeva udvostručiti do 2030. Mikroplastika može prijeći zaštitnu barijeru koja obično sprečava da štetne tvari uđu u mozak. Jednom kad uđu u mozak, te sitne čestice mogu izazvati upalu, poremetiti komunikaciju između živčanih stanica te potencijalno doprinijeti razvoju neuroloških poremećaja. Znanstvenici još uvijek istražuju direktan utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje, no studije na životinjama su već pokazale da izloženost mikroplastici može dovesti do promjena u ponašanju, slabljenju pamćenja te slabljenju motorike i koordinacije.

Poremećena ravnoteža mikrobioma česta u autizmu

Studija iz 2022. otkrila je da su osobe koje su jele najviše ultra prerađene hrane imale 25 posto bržu stopu slabljenja izvršnih funkcija te 28 posto bržu stopu slabljenja kognitivnih funkcija općenito u usporedbi s onima koji su takvu hranu konzumirali u minimalnoj mjeri. Znanstvenici vjeruju da visok udio šećera, soli i masti u ultraprerađenoj hrani potiče štetnu upalu u cijelom tijelu, uključujući i mozak, što može naštetiti kognitivnim sposobnostima i pamćenju. Još jedna neurološka bolest koja je posljednjih godina u porastu mogla bi biti povezana s mikroplastikom u ultra prerađenoj hrani, a riječ je o autizmu, koji pogađa jedno na 31 dijete u SAD-u. U Hrvatskoj, prema podacima HZJZ-a iz 2022., ima oko 4.000 osoba s poremećajima iz spektra autizma, no stručnjaci ističu da broj značajno raste iz godine u godinu. Pojavnost autizma se u proteklih 50 godina u svijetu povećala čak 15 posto i dalje raste. Znanstvenici tvrde da ultra prerađena hrana može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a neuravnoteženi mikrobiom je vrlo čest kod djece s autizmom. Također, postoje dokazi da ultra prerađena hrana može poremetiti ekspresiju gena, što može dovesti do promjena u razvoju i funkcijama mozga. Prerađena hrana može sadržavati i visoku razinu teških metala, uključujući živu i olovo, koji mogu doprinijeti razvoju autizma ili pogoršati simptome kod postojeće bolesti.

Što možemo poduzeti

Zasad se još ne zna točan uzrok autizma. Iako su provedena preliminarna istraživanja o povezanosti mikroplastike i autizma, znanstvenici kažu da još nema dovoljno informacija da bi se izvukli zaključci te su potrebna daljnja istraživanja o tome.

- Trebali bismo smanjiti našu izloženost mikroplastici kroz bolji izbor hrane i alternative plastičnim ambalažama, no potrebna su nam i istraživanja o tome kako ukloniti te čestice iz ljudskog tijela – rekao je jedan od autora spomenute revizije, dr. Stefan Bornstein koji je kao mogućnost naveo postupak afereze. Riječ je o medicinskoj proceduri kojom se uklanjaju određene komponente krvi iz tijela, poput plastike, a preostale komponente se vraćaju, poput krvnih stanica koje su građevni materijal za krv.