NIKOLA VILIC CROPIX
u fokusu

Pitali smo naše stručnjake kako vino utječe na pojavu raka, bolesti srca, dijabetesa te kako umjereno piti

Znati postaviti granice ključno je za dobar život

Marija Selak, mag. nutr., Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Split

image
NIKOLA VILIC CROPIX

Kakvu ulogu ima umjereno pijenje crnog vina u mediteranskoj prehrani?

Brojne studije ukazuju da umjerena konzumacija crnog vina (1 čaša dnevno za žene te 1-2 za muškarce) utječe na poboljšanje općeg zdravlja. Koristi od umjerene konzumacije crnog vina su prevencija brojnih bolesti (neurološke, kardiovaskularne, karcinomi, šećerna bolest), ali se odlikuje i protuupalnim, antikancerogenim i kardioprotektivnim svojstvima. Osim toga, provedena su mnoga istraživanja i o pozitivnom utjecaju na crijevnu mikrobiotu.

Što je to u vinu što ima povoljan učinak na kardiovaskularni sustav kad se pije umjereno?

Polifenoli su najpoznatiji sastojak vina, a imaju značajnu ulogu. To su sekundarni biljni metaboliti sintetizirani tijekom razvoja bobica grožđa. Polifenoli se klasificiraju u različite skupine ovisno o broju fenolnih prstenova koje sadrže i na temelju strukturnih elemenata koji te prstenove međusobno povezuju. Glavna podjela je na fenolne kiseline, flavonoide, stilbene i lignane, a jedan od najbolje proučenih prirodnih polifenola stilbena je resveratrol. Čaša crnog vina sadrži oko 200 mg ukupnih polifenola. Epidemiološke studije i metaanalize pokazuju kako dugoročno pridržavanje prehrane bogate biljnim polifenolima rezultira povećanom zaštitom od razvoja raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze i neurodegenerativnih bolesti. Osim toga, polifenoli imaju biološka svojstva kao što su antivirusna i protuupalna, sprečavaju oksidaciju lipoproteina niske gustoće, imaju antimikrobna svojstva itd. Nadalje, odgovorni su za senzorna svojstva vina, kao i za njegova antioksidativna svojstva.

Neizostavno je na druženjima i proslavama, dio kulture i tradicije, no krije li to zamku da smo skloni tolerirati i prekomjerno pijenje vina?

Simbolika vinove loze i grožđa stara je tisućama godina. Crno vino oduvijek je bilo predmet interesa zbog ugodnog okusa i povezanosti s kulturom u mnogim zemljama. Osim toga, "francuski paradoks" potaknuo je potrošače da radije biraju crno vino nego druga alkoholna pića poput bijelog vina, piva ili žestokih pića. Rimljani su oduvijek vjerovali da vino može biti zdravo piće. Smatralo se da odležana vina pomažu pri spavanju, cirkulaciji i radu probavnog sustava. Nisu ga pili čisto, već su ga razrjeđivali vodom, a katkad bi mu dodavali voće, bilje ili začine. S obzirom na to da je na cijelom Mediteranu hrana i piće dio tradicije i važan dio druženja, alkohol se često konzumira. Nadalje, redovitom konzumacijom alkoholnih pića, i to pogotovo iste vrste, povećava se prag tolerancije, što znači da se s vremenom može tolerirati sve veća količina alkohola, a tu se krije i opasnost za zdravlje. No, s druge strane, tolerancija alkohola se smanjuje kako starimo, tako da starije osobe slabije podnose količine alkohola koje prije nisu utjecale na njih ako su ih redovito pile. Tolerancija zapravo znači potiskivanje normalnih odgovora organizma na toksine, a ona se može vratiti ako se neko vrijeme izbjegava konzumacija alkohola.

Možemo li povoljan učinak polifenola iz vina dobiti i ako jedemo crno grožđe?

Utjecaji konzumacije vina na zdravlje u usporedbi s konzumacijom grožđa razlikuju se s obzirom na količinu resveratrola i flavonoida. Resveratrol u crnom vinu potječe iz kožice grožđa koje se koristi za proizvodnju vina. Stoga se sokom od grožđa ili bobicama resveratrol može unijeti bez unosa alkohola. Neka istraživanja sugeriraju da bobice grožđa sadrže jednaku količinu antioksidansa kao sok i vino, ali imaju dodatnu korist jer sadrže i vlakna kojih u napicima nema ili ih ima vrlo malo. Osim grožđa, i bobičasto voće, cjelovite žitarice, citrusi i zeleni čaj su bogati polifenolima te se po principima mediteranske prehrane savjetuje i njihova redovita konzumacija.

Mladima vino više šteti nego koristi

- Vino treba izbaciti iz mediteranske prehrane za mlađe od 35 godina jer njima ne koristi. Ali za starije to je već složenije pitanje - kaže Miguel Martínez González, glavni istraživač na kliničkom ispitivanju mediteranske prehrane i načina života usmjerenom na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Njegov tim sa Sveučilišta u Navarri započeo je studiju kojoj je cilj upravo razjasniti treba li crno vino biti dio mediteranske prehrane za odrasle starije od 35 godina. Kad završi studija, revidirat će se preporuke o vinu u mediteranskoj prehrani. Također je otkrio da mediteranska prehrana gubi i do 23,5 posto zaštitnog učinka ako se iz nje izbaci vino. No, razne su ankete pokazale da je onih koji piju vino radi zdravstvene dobrobiti tek 8-9 posto, većina ipak pije radi dobrog osjećaja, ublažavanja stresa ili zato što im prija uz hranu.

Prof. Ivan Urlić, psihijatar, Split

image
BOZIDAR VUKICEVIC/CROPIX

Kakav je trend pijenja vina kod nas?

Crno vino je dio prehrane u primorskim krajevima daleko više nego u kontinentalnoj Hrvatskoj te je u odnosu na sjever Hrvatske i manje izrazitih alkoholičara. To se tumačilo utjecajem klime, odnosno na jugu nije toliko hladno pa to ne zahtijeva pijenje vina i rakije (tradicionalnih kućnih alkoholnih pripravaka) da bi se tijelo ugrijalo. Smatra se da je u sklopu mediteranske prehrane pola litre vina na dan prehrambeni okvir, a danas se preferiraju laganija vina s manje alkohola.

U čemu se krije opasnost ako već i mlada osoba počne s malim količinama alkohola?

Ključna je - najbolja mjera. Ako još od predškolske i tijekom školske dobi naučimo da su granice nešto što nam u životu pomaže u svakom pogledu, i mentalno i tjelesno, znat ćemo i koliko možemo popiti, a da to bude dobro za nas. Naravno, iskustvo prvog pijanstva vjerojatno je nezaobilazno, ali kao i svaka škola i ta se plaća i nešto iz nje naučimo. Također je važno od malih nogu upoznati i cijeniti kulturu stola vlastite zemlje (ali biti svjestan da druge zemlje imaju drugačiju kulturu i drugačije navike za stolom).

Granice nam nisu jača strana...

Da, čini mi se da se granice sve više brišu i to se smatra napretkom. No i sam čovjek ima svoje granice i treba ih poštovati. Ne pretjerivati ni u čemu. Kaže se "sve što je preslano, ni mački nije drago", pa zašto bi onda bilo nama. U svim najpoznatijim medicinskim udžbenicima tradicionalna medicinska dijeta nalaže umjereno s mesom, dosta povrća, sezonskog voća, ribe, maslinova ulja. Vino do neke mjere svakako spada u mediteransku kuhinju. No danas živimo u svijetu u kojem ritmovi nabijaju u sve više frekvencija u jedinici vremena pa vibriramo od jutra do sutra između raznih obaveza. Rješenje protiv toga je naučiti biti selektivniji u odnosu na ono što ćemo prigrliti, a što odbaciti, pa se to odnosi i na količinu vina koju ćemo popiti.

Linker
25. svibanj 2024 10:03