Ovih posljedica infekcije covidom nismo svjesni. Stručnjaci: Već i blaži oblik zaraze može potiho štetiti zdravlju

Osobe koje su preboljele infekciju covida-19, tj. teški akutni respiratorni sindrom izazvan zarazom virusa SARS-CoV-2, imale su bržu progresiju aterosklerotskog plaka u arterijama, a time i veći rizik od srčanog i moždanog udara, pokazuje nova kineska studija objavljena u publikaciji Radiology.

Covid-19 najprepoznatljiviji je kao respiratorna bolest, no stalno rastu dokazi da može nanijeti i puno širu štetu zato što može potaknuti intenzivni upalni odgovor, tzv. citokinsku oluju koja oštećuje više organa, uključujući krvne žile i srce. Već je poznato da pacijenti i godinu dana nakon covida imaju viši rizik za srčane i vaskularne bolesti, uključujući infarkt i moždani udar. Uporna upala poslije infekcije, pak, igra ključnu ulogu u razvoju i napredovanju ateroskleroze, a smatra se da posebno može ubrzati rast visokorizičnog plaka u arterijama. No, mehanizmi koji povezuju covid-19 s pogoršanjem kardiovaskularnog zdravlja nisu poznati.

Koronarna upala

Znanstvenici su sada analizirali podatke 803 pacijenta, koji su od 2018. do 2023. prošli najmanje dvije CT angiografije, kako bi usporedili napredovanje plaka i upale kod onih koji su preboljeli koronu i onih koji nisu. Izmjerili su im promjene u markeru koronarne upale i PAV (postotak volumena plaka), što je ključni pokazatelj nakupljanja plaka, te procijenili godišnju promjenu ukupnog i nekalcificiranog PAV-a i prisutnost visokorizičnog plaka, koji je povezan s većim rizikom od pucanja. Uključili su samo pacijente koji nisu morali biti hospitalizirani zbog covida.

Brži rast plaka

Pokazalo se da je pacijentima nakon covida plak brže rastao, a razine upale bile su više nego kod onih koji nisu preboljeli infekciju. K tome, značajno se ubrzalo napredovanje aterosklerotskog plaka u koronarnim arterijama. Brži je bio godišnji porast ukupnog i nekalcificiranog, osjetljivijeg plaka, dok je napredovanje kalcificiranog plaka bilo sporije. Veća je bila i vjerojatnost za razvoj visokorizičnog plaka.

I razine koronarne upale, koja je dijelom odgovorna za povećanje ukupnog i nekalcificiranog plaka, bile su više kod osoba s prethodnim covidom-19, a te su osobe imale i gotovo tri puta veću vjerojatnost za teške kardiovaskularne događaje kao što su srčani udar i potreba za kirurškom intervencijom. Čak i upala niskog stupnja, kaže studija, može pridonijeti pogoršanju zdravlja srca, što sugerira da kardiovaskularni rizici povezani s covidom nisu ograničeni na osobe s postojećim srčanim bolestima.