Ovako izgledaju rana i srednja faza Alzheimerove bolesti: glumica Denis Grabarić pokazuje tipične simptome

Od demencija u Hrvatskoj boluje više od 50.000 ljudi, a najčešći im je uzrok Alzheimerova bolest koja čini 60 do 70 posto slučajeva, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prevalencija raste s dobi: oko deset posto osoba starijih od 70 godina i 20 do 40 posto starijih od 85 godina ima klinički manifestnu demenciju. Pritom Alzheimerova bolest pogađa oko 13 posto osoba starijih od 65 godina.

Kao i kod svake bolesti, i kod Alzheimerove je najvažnije otkriti je što ranije, kako bi liječenje i kognitivne vježbe mogli dati što bolje rezultate. Bolest je, nažalost, neizlječiva, no uz pravilan pristup njeno se napredovanje može usporiti.

Predstavljanje simptoma

Obiteljska liječnica dr. Sanja Klajić Grotić, voditeljica Savjetovališta za Alzheimerovu bolest u Domu zdravlja Zagreb-Istok, sastavila je algoritam za prepoznavanje i liječenje Alzheimerove bolesti u kojem detaljno i jasno navodi simptome i faze bolesti te mogućnosti dijagnostike i liječenja. Dr. Klajić Grotić osnovala je i Udrugu Nezaboravak te Mali centar za demencije Nezaboravak, a već godinama po Zagrebu, ali i drugim hrvatskim gradovima, drži edukativna predavanja o prepoznavanju Alzheimerove bolesti i življenju s njom. Često je predavanje obogaćeno i scenskim nastupom u kojem glumica Denis Grabarić čita ulomke iz romana „Elizabeth je nestala” autorice Emme Healey (izdavač Mozaik knjiga). U romanu 82-godišnja Maud, koja ima Alzheimerovu bolest, nastoji pronaći nestalu osobu iako se sve teže bori protiv zaborava. Knjiga prati njezinu istragu i napredovanje bolesti i u tom svjetlu svakodnevicu i odnose s obitelji.

Alzheimerova bolest ima pet stadija. Prva je pretklinička faza bez simptoma, slijedi blagi kognitivni poremećaj, a zatim rana, srednja i kasna faza bolesti. Simptomi su kognitivni i nekognitivni, dakle, osim spoznajnih sposobnosti zahvaćaju i ponašanje i raspoloženje, s vremenom i tijelo. Snimili smo tri ulomka u kojima Denis Grabarić predstavlja ranu fazu, ranu srednju fazu i kasnu srednju fazu bolesti.

Faze bolesti

U ranoj fazi bolesti najvažniji su simptomi zaboravljivost i poremećaji pamćenja, što se u početku odnosi na nedavne događaje. Zaboravljaju se nazivi za predmete, ali ne i svrha predmeta, vokabular postaje siromašniji, nazivi se nadomještaju neodgovarajućim riječima ili se predmet opisuje, može doći do prostorne i vremenske dezorijentacije, predmeti se učestalo gube ili zameću te se ostavljaju na neprimjerenim mjestima. Slabi snalaženje s novcem.

Što se tiče ponašanja i raspoloženja, može doći do depresivnosti, povlačenja u sebe i osjećaja usamljenosti, nezainteresiranosti za društvene kontakte, sumnjičavosti itd. Svakodnevne životne aktivnosti još uvijek su blago narušene te se govori o blagoj demenciji.

U srednjoj fazi bolesti osoba ne može učiti nove podatke i pojmove, govor i čitanje s razumijevanjem dodatno slabe, postaje teško obavljati svakodnevne kompleksne radnje, kao što su održavanje osobne higijene i čistoće doma, oblačenje, kuhanje, uzimanje lijekova, vođenje kućnih financija. Otežano je prepoznavanje bliskih osoba.

Od nekognitivnih simptoma mogu se razviti nemir ili agresija, halucinacije vida i sluha, deluzije, paranoja, osoba može odlutati od kuće. U ovoj fazi više ne može samostalno funkcionirati i potrebna joj je pomoć druge osobe. Ovo je faza umjerene demencije koja i najdulje traje.

Kasna faza bolesti znači i potpuno propadanje mentalnih funkcija, pa osoba gubi sjećanja, više i ne govori, ne može hodati niti se samostalno hraniti, inkontinentna je, tjelesno propada. To je stanje teške demencije i osoba je potpuno ovisna o drugima.