Iznenađujući rizični faktor za demenciju: nema nikakve veze s prehranom niti s tjelovježbom

Ono što neurolozi stalno ponavljaju jest da je usvajanje zdravih navika, poput konzumacije raznovrsnog voća i povrća, dovoljno kvalitetnog sna i redovite tjelesne aktivnosti dobro, ne samo za tijelo, nego i za mozak. Na temelju sve većeg broja studija, isto se odnosi i na brigu o zubima i desnima: održavanje njihova zdravlja moglo bi imati važne dobrobiti za mozak.

Za potrebe studije, objavljene u časopisu Neurology Open Access, znanstvenici su obavili stomatološke preglede i napravili snimke mozga više od 1.100 ljudi te su otkrili da su osobe s bolestima desni imale čak 56 posto veće izglede da imaju znatno veći broj hiperintenziteta bijele tvari (promjena bijele tvari povezanih sa starenjem) u odnosu na vršnjake sa zdravim desnima.

- To nije mala stvar s obzirom na činjenicu da su te promjene u mozgu povezane s kognitivnim propadanjem i demencijom, kao i s moždanim udarom i problemima pokretljivosti - istaknuo je Souvik Sen, autor studije i voditelj neurološkog odjela Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Južnoj Karolini.

Veći rizik za Alzheimerovu bolest

To nije prvo istraživanje koje sugerira da stomatološki problemi povećavaju rizik za probleme mozga. Prijašnje studije MRI snimaka također su pokazale da su ljudi lošeg oralnog zdravlja skloniji imati veći volumen hiperintenziteta bijele tvari, kao i da je veći stupanj oboljelih desni povezan s karakteristikama mozga koje odgovaraju demenciji. Osim toga, studije na velikom broju ispitanika otkrile su da osobe sa znakovima bolesti desni (poput oticanja desni i gubitka zuba) imaju veće izglede za dijagnozu Alzheimerove bolesti ili za simptome blagog kognitivnog propadanja u odnosu na osobe bez problema oralnog zdravlja.

Naravno, tu je moguć i scenarij tipa "što je bilo prije, kokoš ili jaje?".

- Razvijete li probleme s pamćenjem, manja je vjerojatnost da ćete održavati oralno zdravlje kako treba. Ipak, općenito govoreći, tipičan uzorak ide u jednom pravcu: ozbiljniji problemi sa zubima i desnima povezani su s težim problemima funkcioniranja mozga i lošijim ishodima za mozak – kaže Panos Papapanou, profesor dentalne medicine na Sveučilištu Kolumbija.

Na koji način loše oralno zdravlje utječe na mozak

Možda ste uvjereni da su zubi i desni jedan zaseban dio vašeg tijela, nešto zbog čega ćete otići kod stomatologa, a ne kod liječnika obiteljske medicine ili nekog specijalista. No, u stvari, vaša usta su ulaz u ostatak vašeg tijela, što znači da, ako nešto nije u redu unutar usne šupljine, to se može raširiti na druge organe, uključujući vaš mozak.

- Jedan način na koji se to može dogoditi jest putem bakterija, koje postoje u svačijoj usnoj šupljini, ali se na različit način razmnožavaju kod osoba koje razviju bolest desni. Otprilike kao što se ravnoteža mikroba u crijevima može narušiti kod nekih stanja i bolesti. Poremećaj zdrave ravnoteže bakterija u usnoj šupljini može dovesti do krvarenja desni i nadraženosti, a to može nekim bakterijama omogućiti ulazak u krvotok. Odatle, mikrobi mogu započeti svoj put kroz vaše tijelo, a postoje dokazi da mogu proći i kroz barijeru krv-mozak (stanice koje obično zadržavaju štetne tvari izvan mozga). Neki od tih mikroba mogu biti izravno toksični te imaju potencijal da utječu na kognitivne funkcije – objašnjava dr. Ryan T. Demmer, profesor epidemiologije na Sveučilištu u Minnesoti.

- Općenito, te bakterije navode vaš imunološki sustav na prekomjeran rad, potičući lučenje upalnih kemikalija koje također mogu putovati tijelom. Ta upala je poznata po tome što uzrokuje stvrdnjavanje krvnih žila, a time se stvaraju blokade koje mogu izazvati srčani ili moždani udar – kaže dr. Sen. On i njegov tim otkrili su u jednoj drugoj, također novoj studiji da je postojanje bolesti desni i karijesa povezano s 86-postotnim povećanjem rizika za moždani udar. Istodobno, upala može doći i do mozga te dovesti do toga da sitne krvne žile postanu krhke, da se smanji protok krvi i da nastanu oštećenja.

Nekoliko savjeta za zaštitu oralnog zdravlja i zdravlja mozga

Neki ljudi su genetski skloniji tome da razviju probleme oralnog zdravlja, no svi imaju u svojim rukama priličnu količinu moći da utječu na ishod toga. Čuli ste to mnogo puta i nikada nije naodmet ponoviti (jer je istina): pranje zubi dva puta dnevno po dvije minute i svakodnevno čišćenje zubnim koncem može spriječiti razvoj bolesti desni, baš kao i smanjen unos slatkiša i izbjegavanje pušenja. Jednako je tako važno odlaziti stomatologu dva puta godišnje. Koliko je to korisno i mudro također pokazuju rezultati studije dr. Sena o bolestima desni i moždanom udaru, prema kojima su osobe koje su redovito odlazile stomatologu imale čak 81 posto manji rizik za razvoj karijesa i bolesti desni. Trebali biste obratiti pažnju i na simptome blage bolesti desni (gingivitisa), poput otečenih desni ili krvarenja desni prilikom četkanja zubi, te o tome obavijestiti svog stomatologa. Takve je simptome lako zanemariti jer često ne izazivaju bol, ali prijavite li ih liječniku na vrijeme, on može započeti s liječenjem dok se problem još može sanirati (dubinskim čišćenjem ili antibiotskom terapijom). Dr. Papapanou savjetuje da krvarenje desni shvatite ozbiljno kao što biste shvatili krvarenje u bilo kojem drugom dijelu tijela. No, čak i ako nemate niti jedan od tih simptoma, trebali biste odlaziti na redovite stomatološke preglede. Što ste proaktivniji u brizi za svoje oralno zdravlje, to ćete biti zaštićeniji od bolesti desni i karijesa, a time i od propadanja vaših kognitivnih funkcija.