Nedavno izvješće Lancetove komisije o prevenciji i liječenju demencije identificiralo je dva nova rizična faktora koji mogu pridonositi razvoju demencije. To su visoke razine kolesterola i gubitak vida, i na oba se može dobrim dijelom utjecati, kao i na otprije poznatih dvanaest rizičnih faktora: nisko obrazovanje, teškoće se sluhom, visoki krvni tlak, pušenje, debljinu, depresiju, tjelesnu neaktivnost, šećernu bolest, pretjerano pijenje alkohola, ozljede mozga, onečišćenje zraka i društvenu izoliranost. Svih četrnaest faktora zajedno povezuje se s 40 posto slučajeva demencije. Stručnjaci smatraju da bi prepoznavanje tih faktora, i prevencija koja počinje u djetinjstvu te se nastavlja tijekom cijelog života mogli spriječiti, ili barem odgoditi, pojavu demencije u gotovo polovici slučajeva.
Novi faktori
Dva nova rizična faktora povezuju se s oko devet posto slučajeva demencije, navodi se u izvješću. Procijenjeno je da se od toga više od dvije trećine slučajeva može pripisati visokim razinama tzv. lošeg kolesterola (LDL, lipoproteini niske gustoće) u životnoj dobi od oko 40 godina i kasnije, dok se ostali dio može pripisati gubitku vida u kasnijoj životnoj dobi koji se ne liječi.
Glavni rizični faktori za razvoj demencije su životna dob i genetika, ali tu je i barem ovih četrnaest faktora s područja zdravlja i životnog stila na koje možemo utjecati svojim ponašanjem i izborima te time smanjiti rizik od obolijevanja. No, prema riječima dr. Susan Kohlhaas, izvršne direktorice u britanskoj organizaciji Alzheimer‘s Research UK, samo trećina odraslih stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva zna kojim preventivnim koracima mogu sniziti taj rizik.
Mjere prevencije
Svaki pojedinac može odlučiti kako će živjeti i time učiniti puno za sebe, no puno se očekuje i od mjera javnog zdravstva. Studija, objavljena u The Lancet Healthy Longevity, predlaže poteze koji bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje velikog dijela stanovništva, kao što su smanjenje udjela soli i šećera u industrijskim prehrambenim proizvodima, poboljšanje kvalitete zraka u gradskim područjima i podizanje cijene alkoholnih pića. Kako je rekla viša autorica studije Gill Livingston, profesorica psihijatrije starijih osoba na University College London, pronalaženje učinkovitih tretmana za demenciju sada je velik izazov, a kako stanovništvo stari i društveni troškovi za liječenje demencije rastu, sve je veća potreba za javnozdravstvenim mjerama za njeno sprečavanje. "Mogli bismo spasiti mnoge ljude od razvoja demencije, na prvom mjestu ciljanjem čimbenika rizika", naglasila je.