Osobe s tetovažama izložene su dvostrukom riziku od smrtonosnih tumora: Veća površina, veća opasnost

Tetoviranje bi moglo gotovo utrostručiti vaš rizik za određene vrste raka, barem tako sugerira nova studija provedena na uzorku od nekoliko tisuća osoba. Danski i finski znanstvenici analizirali su podatke od više od 2.000 blizanaca uspoređujući stopu tumora kod onih s tetovažama sa stopom kod onih koji nisu imali tetovaže. Otkrili su da su sudionici studije koji su imali bilo kakvu tetovažu imali i do 62 posto veći rizik za dijagnozu raka kože. No, za one koji su imali tetovirane kreacije veličine veće od dlana ruke, rizik za rak kože povećao se za 137 posto, dok je rizik za limfom, tip raka krvi, narastao na nevjerojatnih 173 posto. Autori studije kažu da je njihovo otkriće zabrinjavajuće s obzirom na sve veću popularnost tetoviranja među europskim narodima, naročito među mlađim generacijama.

Tinta se nakuplja u limfnim čvorovima

Prema nekim anketama, jedna od 4 osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu ima najmanje jednu tetovažu, a iako za Hrvatsku nema točnih podataka, laičkom procjenom u ljetnim mjesecima može se zaključiti da je tetovaža iz dana u dan sve više, naročito među mladima. Ako je suditi prema spomenutoj studiji, ta vojska ljudi izložena je značajno povećanom riziku za rak kože i limfom. Autori studije smatraju da tetovaže mogu povećati rizik za rak zbog tinte koja ulazi u krvotok i akumulira se u limfnim čvorovima, žlijezdama koje su vitalan dio imunološkog sustava. - Boja može djelovati kao okidač za kroničnu upalu te dovesti do abnormalnog rasta stanica i povećanog rizika za rak - poručili su.

- Možemo jasno vidjeti da se čestice tinte akumuliraju u limfnim čvorovima i pretpostavljamo da tijelo tu tintu percipira kao stranu tvar. To može značiti da imunološki sustav konstantno pokušava odgovoriti na tintu, no još ne znamo može li taj stalni napor oslabiti funkcije limfnih čvorova ili imati neke druge posljedice za zdravlje - rekao je prof. Henrik Frederiksen, jedan od autora studije i stručnjak za poremećaje krvi sa Sveučilišta Južne Danske.

Brojke su neumoljive

Za stručni časopis BMC Public Health, autori studije su rekli da bi daljnje studije trebale istražiti imaju li u povećanju rizika za rak značajnu ulogu i neke specifične boje tinte. Iako su istaknuli da njihovi podaci sugeriraju da stavljanje tetovaža na kožu povećava rizik za rak, priznaju da, barem kad je riječ o raku kože, ima i drugih faktora kojima se može pripisati povećan rizik.

- Tinta za tetoviranje možda ne uzrokuje rak, već "samo" dovodi do kašnjenja s postavljanjem dijagnoze te bi stoga mogla biti povezana s težim, uznapredovalim fazama raka kože. To je nešto što u tek planiramo dublje istražiti – napisali su.

Studije na blizancima smatraju se zlatnim standardom za takav tip istraživanja jer omogućavaju stručnjacima da analiziraju dva ispitanika s izuzetno sličnim DNK te potom usporede utjecaj razlika u načinima života među njima.

Inače, u Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 600 novooboljelih od limfoma, a porast incidencije na godinu raste za 4 posto. Bolest nastaje kad se određene krvne stanice, koje su ključne za borbu protiv infekcija, abnormalno razvijaju. Što se tiče raka kože, brojke su još gore pa se tako u Hrvatskoj bilježi dramatičan porast broja oboljelih i umrlih od raka kože, to jest njegovog najagresivnijeg oblika, melanoma. Samo za primjer, prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj su u 2020. dijagnosticirana 753 nova slučajeva melanoma kože, dok je u 2022. otkriveno 966 novih slučajeva melanoma kože.