Muški mozak smanjuje se s godinama gotovo dvostruko brže nego ženski, znanstvenici još traže razloge

Muški se mozgovi sa starenjem smanjuju brže nego ženski, pokazuje nova studija Sveučilišta u Oslu, no Alzheimerova bolest češća je kod žena. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u svijetu je 2021. demenciju imalo oko 57 milijuna ljudi, a svake se godine dijagnosticira novih deset milijuna slučajeva. Najčešći uzrok demencije, Alzheimerova bolest, gotovo je dva puta češća kod žena: u dobi od 45 godina cjeloživotni rizik za obolijevanje kod žena se procjenjuje na jedan prema pet, a kod muškaraca na jedan prema deset.

Oštriji pad

Znanstvenici godinama pretpostavljaju da bi uzrok toj nejednakosti mogle biti razlike u starenju muškog i ženskog mozga, no nova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences sugerira da možda nije tako. Analizirajući više od 12.000 snimki mozgova gotovo 5.000 zdravih osoba u dobi od 17 do 95 godina, znanstvenici su otkrili da muški mozak pokazuje oštriji pad u nekoliko regija tijekom vremena, uključujući područja uključena u pamćenje, kretanje i vizualnu obradu. Primjerice, postcentralno područje, dio ljudskog mozga koji obrađuje osjete poput dodira, boli i položaja tijela, kod muškaraca se smanjivao dva posto godišnje, a kod žena 1,2 posto.

S druge strane, žene su pokazale izraženije širenje moždanih ventrikula ispunjenih tekućinom, što je znak promjena povezanih sa starenjem, ali općenito su imale manje opsežan strukturni gubitak. Muškarci su, nadalje, pokazali veće stanjivanje korteksa – vanjskog sloja mozga – povezano sa starenjem, posebno u regijama kao što su parahipokampalno i fuziformno područje. Također su iskusili oštriji pad nekih subkortikalnih struktura koje igraju ključne uloge u motoričkim funkcijama.

Mješavina čimbenika

Rezultati studije sugeriraju da spolne razlike u padu funkcije mozga povezanom sa starenjem vjerojatno ipak ne pridonose većoj prevalenciji dijagnoze Alzheimerove bolesti kod žena. Znanstvenici smatraju da treba uzeti u obzir složenu mješavinu čimbenika: hormonske promjene nakon menopauze, razlike u imunološkoj i vaskularnoj funkciji, genetske čimbenike rizika poput varijante gena APOE ε4, kao i jednostavnu činjenicu da žene obično žive dulje od muškaraca. U 2021. godini prosječni životni vijek za žene globalno je bio 73,8 godina u odnosu na 68,4 godine za muškarce. Stoga više žena doseže dob u kojoj rizik za razvoj Alzheimerove bolesti raste, a to je poslije 65. godine. Biološki razlozi zašto su žene ranjivije još uvijek su slabo shvaćeni, no sve je jasnije da se odgovor neće pronaći samo u strukturnim snimkama mozga.