SHUTTERSTOCK
zdravlje

Oprez! Činite li ovo svakodnevno, povećavate svoj rizik za demenciju

Promjenom nekih navika i načina života možete smanjiti rizik za razvoj bolesti

Demencija, degenerativna bolest mozga koja obično pogađa osobe starije životne dobi, ozbiljan je i sve rašireniji problem. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet Public Health prošlog siječnja, broj oboljelih od demencije doseći će gotovo 153 milijuna do 2050., što je gotovo 200 postotno povećanje. Glavni rizični faktor za demenciju je visoka starosna dob, no to ne znači da je ova bolest neizbježna. Promjenom nekih navika i načina života možete smanjiti rizik za razvoj demencije. Evo kako.


1. Nedovoljno sna

- Spavanje je ključno za uklanjanje nusproizvoda koji se talože u mozgu tijekom dana, a čija je povišena razina povezana s Alzheimerovom bolešću - kaže Ellie Busby, nutricionistica specijalizirana za genetiku povezanu s Alzheimerovom bolešću. Studija koju je 2021. proveo University College London ispitivala je kako navike spavanja u ranijim godinama života mogu utjecati na razvoj demencije desetljećima kasnije. Znanstvenici su pratili 8000 50-godišnjaka kako stare te su otkrili da su oni koji su spavali u prosjeku 6 sati ili manje imali čak 30 posto veći rizik za razvoj Alzheimerove bolesti u usporedbi s osobama koje su spavale 7 ili više sati svaku noć.


2. Nedostatak fizičke aktivnosti

Izbjegavanje tjelovježbe također može povećati vaš rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da je viša razina ukupne dnevne tjelesne aktivnosti bila povezana s nižim rizikom za razvoj te bolesti. Svakodnevna tjelovježba potiče plastičnost mozga i poboljšava pamćenje. Osim toga, povećava dotok krvi u mozak, a kemikalije koje se luče tijekom tjelesne aktivnosti pomažu u smanjenju rizika za Alzheimerovu bolest. Nije potrebno pretjerivati s tjelovježbom da bi se napravilo razliku. Čak i samo 10 minuta aerobne fizičke aktivnosti, poput hodanja ili vožnje bicikla, tri do četiri puta tjedno pokazalo se da donosi fizičke i psihičke dobrobiti za zdravlje. Trideset minuta dnevno će, naravno, imati još veći pozitivan utjecaj.


3. Stalna izloženost stresu

Istraživanje iz 2021. otkrilo je da je neprekidna izloženost stresu značajan faktor za razvoj Alzheimerove bolesti kasnije u životu. Znanstvenici smatraju da je za to odgovorna osovina hipotalamus-hipofiza- nadbubrežna žlijezda, a radi se o području koje je uključeno u odgovor na stres. Kad se ta osovina neprekidno aktivira, stvaraju se neurotoksini koji mogu uzrokovati degeneraciju mozga.


4. Konzumiranje prevelike količine zasićenih masti i nedovoljan unos zdravih masti

Zdrave masti su mnogo bolji izvor energije od nezdravih, a istraživanja su pokazala prehrana bogata zdravim mastima i s ograničenim unosom jednostavnih ugljikohidrata poboljšava kognitivne sposobnosti. Naročito je važna omega 3 masna kiselina jer je dokazano da DHA smanjuje rizik za Alzheimerovu bolest. S druge strane, zasićene masti treba izbjegavati, a to znači da treba ograničiti konzumaciju crvenog mesa i mliječnih proizvoda te ih zamijeniti zdravim izvorima masti, kao što su orašasti plodovi, sjemenke, avokado i maslinovo ulje.


5. Mentalna i društvena neaktivnost

Istraživanja sugeriraju da osobe koje ostaju mentalno i društveno aktivne tijekom cijelog života imaju manje šanse da razviju Alzheimerovu bolest. Čitanje, učenje stranih jezika, sviranje glazbenih instrumenata i sudjelovanje u društvenoj zajednici i društvenim aktivnostima jamstvo su da se mozak aktivno koristi, a to ga dugoročno čini zdravijim.


6. Unos previše soli

Prekomjeran unos soli i polugotove ili procesirane hrane može doprinijeti razvoju hipertenzije ili visokog krvnog tlaka. S vremenom, nekontrolirana hipertenzija može oštetiti male krvne žile u mozgu, a to može imati posljedice na razmišljanje i pamćenje. Preporuka stručnjaka je pridržavanje takozvane MIND prehrane (mediteranska-DASH intervencija za odgodu neurodegenerativnih promjena).

Linker
18. lipanj 2024 05:02