Oči su ogledalo duše, ali čini se da mogu otkriti i znakove ADHD-a, tvrde autori nove studije

Znanstvenici u Južnoj Koreji tvrde da karakteristike pozadine oka mogu upućivati na poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, neurorazvojni poremećaj koji utječe na koncentraciju, kontrolu impulsa i razinu aktivnosti. Koristeći AI računalni model za predviđanje tog poremećaja, znanstvenici su analizirali slike mrežnice u studiji provedenoj na 323 djece i adolescenata s ADHD-om te na njih 323 bez tog poremećaja. Model, za koji se pokazalo da ima stopu preciznosti od 96 posto, otkrio je da djeca s ADHD-om imaju ključne razlike u oku, naročito u obliku i uzorku krvnih žila. Pokazalo se da promjene kao što su povećan broj krvnih žila, deblje krvne žile te manji optički disk (koji upravlja povezanošću očiju s mozgom) otkrivaju ima li netko ADHD ili ne. Promjene u oku mogle bi odražavati razlike u moždanoj povezanosti koje su povezane s ADHD-om, s obzirom na to da je mrežnica usko povezana s mozgom.

Rano otkrivanje povećalo bi kvalitetu života osoba s ADHD-om

Autori studije, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yonsei u Seoulu, kažu da je njihova analiza mrežnice pokazala potencijal kao neinvazivni biomarker za rano otkrivanje ADHD-a.

- Raniji modeli visoke preciznosti obično su se oslanjali na set različitih varijabli, od kojih je svaka postupno doprinosila diferencijaciji ispitanika. Naš model pojednostavljuje analizu usredotočujući se isključivo na snimke mrežnice. Takva strategija temeljena na jednom izvoru podataka povećava jasnoću i korisnost našeg modela – rekli su.

Ovo novo otkriće, objavljeno u časopisu Digital Medicine, moglo bi omogućiti bržu i precizniju dijagnozu ADHD-a. Danas se smatra da tri do pet posto školske djece ima simptome ADHD-a, što znači da u razredu od 30 učenika ima jedno ili dva djeteta s ADHD-om. Tipični simptomi uključuju nemir, rastresenost, zaboravnost, otežano praćenje uputa ili organiziranje vremena te donošenje impulzivnih odluka.

- Rani probir i pravovremena intervencija mogu poboljšati društveno, obiteljsko i akademsko funkcioniranje osoba s ADHD-om.

Najava daljnjih istraživanja

Ipak, unatoč veliko značaju ovakvih rezultata studije, znanstvenici su istaknuli da je to samo preliminarna studija, te da je rezultat baziran na ograničenom uzorku i dobnoj skupini (prosječna dob ispitanika bila je devet godina). Sada planiraju primijeniti taj test na većem uzorku i u širem dobnom rasponu, te uzeti u obzir i osobe s drugim razvojnim teškoćama poput autizma.