Nastanak, prevencija, simptomi: što o raku vrata maternice trebaju znati svaka žena i svaki muškarac

Rak vrata maternice u velikoj se mjeri može prevenirati ili otkriti u ranoj fazi, no i dalje je četvrti najčešći rak kod žena u cijelom svijetu, s procijenjenih oko 660.000 novih slučajeva i 350.000 smrti godišnje (u 2022. godini). Oko 85 posto svih slučajeva bilježi se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, dok u razvijenijima i bogatijima brojke padaju zahvaljujući probiru i cijepljenju. U Hrvatskoj je, prema Registru za rak HZJZ-a, te iste godine od raka vrata maternice oboljela 261 žena, a 2023. umrla je 121 žena. Incidencija bolesti u našoj zemlji je u padu, ali smrtnost nije.

Rak vrata maternice jedna je od malignih bolesti s najvećom mogućnošću sprečavanja, u prvom redu cijepljenjem. Također se redovitim testiranjem može „uloviti” u ranoj, pa i u preinvazivnoj fazi, prije nego što postane maligna, pa bi zaista bilo šteta odbaciti te mogućnosti. Dobra informiranost svakako pomaže u čuvanju zdravlja i borbi protiv bolesti, pa ovdje izdvajamo nekoliko činjenica koje bi o raku vrata maternice trebali znati svaka žena i svaki muškarac.

Kako nastaje?

Rak vrata maternice nastaje iz složenog procesa transformacije stanica koji pokreće perzistirajuća infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a (humanog papiloma virusa), od kojih su najznačajniji onkogeni sojevi HPV-a 16 i 18. Oni se, najkraće rečeno, integriraju u DNK domaćina, inaktiviraju tumorske supresore te potiču genomsku nestabilnost. Ipak, progresija od početne infekcije HPV-om, preko cervikalne intraepitelne neoplazije i, na kraju, do invazivnog karcinoma može potrajati 15 do 20 godina, što ostavlja dovoljan vremenski okvir za rano otkrivanje i prevenciju.

Virus ne bira po spolu

HPV se prenosi intimnim kontaktom i vrlo je čest te se procjenjuje da će se tijekom života njime zaraziti osam od deset osoba. Virus ne bira po spolu te povećava rizik od nekoliko vrsta raka, osim raka vrata maternice, još i raka vulve, vagine, anusa, penisa te grla i ždrijela.

Oblici karcinoma

Histološki gledano, većina karcinoma vrata maternice su karcinomi pločastih stanica (približno 80 posto), a slijede adenokarcinomi i adenoskvamozni karcinomi. Svjetska zdravstvena organizacija razlikuje tumore povezane s HPV-om i tumore neovisne o HPV-u, pri čemu ovi potonji čine oko pet posto slučajeva. Obično se javljaju u starijoj dobi i potencijalno su agresivniji.

Najmoćnija prevencija

Uporna infekcija onkogenim tipovima HPV-a, posebno tipovima 16 i 18, uzrokuje više od 95 posto slučajeva raka vrata maternice. Zemlje koje imaju uspostavljene programe probira i cijepljenja uspijevaju značajno smanjiti pojavnost bolesti.

Probir

Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice u Hrvatskoj su obuhvaćene sve žene u dobi od 25 do 64 godine. Probir se provodi ovisno o dobi žene različitim primarnim testovima: Papa testom, testiranjem na HPV te kombinacijom Papa testa i testiranja na HPV. Papa test traži promjene u stanicama prije nego što se razviju u rak, dok test na HPV traži prisutnost humanih papiloma virusa visokog rizika. Ako je nalaz pozitivan, slijede daljnje pretrage.

Na prvi Papa test djevojka bi trebala otići kad postane spolno aktivna, no ne treba ići prije 20. godine života. Učestalost testiranja ovisi o rezultatima, ako su uredni dovoljno je testirati se svake tri godine. Ako su pronađene abnormalnosti, test treba raditi češće, svakih godinu dana ili po preporuci liječnika.

Cijepljenje

Cijepljenje protiv HPV-a transformiralo je prevenciju raka vrata maternice, jer pokazalo se da cijepljenje prije 17. godine života smanjuje incidenciju raka vrata maternice za gotovo 90 posto. Cjepivo je u redovitom programu cijepljenja u Hrvatskoj za učenice i učenike osmih razreda osnovnih škola i pruža široku zaštitu od devet tipova HPV-a. No, ne pruža stopostotnu zaštitu i ne štiti od svih visokorizičnih tipova HPV-a, kao ni od ostalih bolesti koje se prenose spolnim putem, pa su i uz cijepljenje nužni odgovorno spolno ponašanje, korištenje kondoma i, naravno, redoviti ginekološki pregledi. Bolest se smanjuje kada je procijepljenost 80 do 90 posto, kod nas je oko 50 posto, pa treba još puno raditi na prevenciji.

Dodatni čimbenici rizika

Infekcija HPV-om visokog rizika nužan je preduvjet većine karcinoma vrata maternice, no neće sve žene s HPV-om razviti rak, kod najvećeg postotka njihov će organizam nadvladati infekciju i eliminirati uzročnika. S druge strane, dodatni čimbenici mogu pojačati progresiju od prolazne do trajne infekcije, displazije i maligne bolesti.

Konzumacija duhana je među najpoznatijim čimbenicima rizika, ona udvostručuje rizik od karcinoma pločastih stanica oštećujući lokalnu obranu u vratu maternice. Imunosupresija, posebno kod osoba koje imaju virus HIV, značajno povećava rizik od perzistentne infekcije HPV-om i cervikalne displazije. Ostali čimbenici su kronična klamidijska infekcija, dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva, tri trudnoće i više, rana dob pri prvom porodu, loša prehrana s nedostatkom voća i povrća. I niži socioekonomski status povezan je s većom incidencijom raka vrata maternice i lošijim ishodima, uglavnom zbog smanjenog pristupa probiru i izostanka pravovremenog liječenja.

Simptomi se pojavljuju kasno

Većina ranih karcinoma vrata maternice i prekanceroznih lezija nema simptome i zbog toga je redovit probir ključan za njihovo rano otkrivanje. Kada se simptomi pojave, često uključuju abnormalno vaginalno krvarenje, primjerice, nakon spolnog odnosa ili između menstruacija, vodenast vaginalni iscjedak ili iscjedak neugodnog mirisa, bol u zdjelici, bol kod spolnog odnosa (dispareunija). Kako bolest napreduje, mogu se razviti teži simptomi, uključujući urinarne simptome, tlak u donjem dijelu trbuha, krv u mokraći ili stolici, ovisno o mjestu metastaza.

Dijagnosticiranje

Dijagnoza se postavlja kolposkopijom i biopsijom nakon rezultata pregleda i testiranja koji upućuju na daljnje pretrage. Točan postupak ovisi o veličini i lokaciji lezije. Ako se rak potvrdi, pretrage obično uključuju snimanje MR-om ili PET-CT-om, pregled zdjelice, ponekad i pod anestezijom. Za rano otkrivanje bolesti i rano postavljanje dijagnoze, time i za uspješnije liječenje, ključni su odaziv na probir i redoviti ginekološki pregledi.

Mogućnosti liječenja

Liječenje raka vrata maternice ovisi o stadiju i tipu bolesti, dobi i drugim bolestima pacijentice, želji za očuvanjem plodnosti. U ranim fazama prvog stadija, kad je bolest ograničena na vrat maternice, opcije uključuju različite kirurške zahvate uz što manju invazivnost. U višim fazama prvog stadija obično se koriste radikalna histerektomija i zdjelična limfadenektomija, a kod odabranih pacijentica može se razmotriti operacija očuvanja plodnosti, poput uklanjanja vrata, ali ne i tijela maternice. U daljnjim stadijima u liječenje se uvode radioterapija, kemoterapija, brahiterapija (radioaktivni izvor uvodi se direktno u tumor ili njegovu neposrednu blizinu), imunoterapija.