Signal upozorenja za zatajenje srca može se sakriti u nogama, nemojte ignorirati ove simptome

Poremećaji cirkulacije u mišićima nogu mogu biti rani znak zatajenja srca, a kada se pravovremeno prepozna, omogućuje i rano liječenje, osobito za zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF), bolest koju je teško dijagnosticirati.

Zatajenje srca je ozbiljna bolest s visokom smrtnošću: oko 50 posto pacijenata umire unutar pet godina od postavljanja dijagnoze. Zbog toga se često naziva jednom od najtežih kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da od zatajenja srca u Hrvatskoj boluje oko 80 tisuća ljudi; neki stručni izvori navode do sto tisuča osoba, jer bolest često ostaje nedijagnosticirana ili se kasno prepoznaje.

Dosad je dijagnostika uglavnom bila usmjerena na srce, primjerice na zadebljanje srčanih stijenki ili povećani lijevi atrij. Međutim, takve abnormalnosti pojavljuju se kasno, dok su raniji znakovi upozorenja, poput disfunkcije mikrovaskularne cirkulacije, često prolazili nezapaženo. Studija Sveučilišta u Torontu pokazala je da krvne žile u mišićima nogu mogu biti bolji sustav ranog upozorenja od srca.

Nepovratna oštećenja srca mogla bi se izbjeći

Ranije studije već su pokazale da su problemi s cirkulacijom krvi u nogama često praćeni simptomima poput brzog umaranja ili smanjene izdržljivosti. Osim dijabetesa, u riziku su i osobe s aterosklerozom, oni koji puše te oni koji pate od duboke venske tromboze. Istraživački tim koristio je posebnu MRI tehniku za ispitivanje ponašanja krvnih žila s posebnim kontrastnim sredstvom kako bi se vidjele i najmanje promjene u mikrocirkulaciji. Do sada su se slični postupci uglavnom koristili za pregled srca, a sada su istraživači uspjeli pokazati da se ista tehnika može primijeniti i na mišiće nogu, što u mnogim slučajevima može spriječiti nepovratna oštećenja srca.

Razlike specifične za spol

Zanimljivo je da su u mjerenjima postojale razlike specifične za spol. Dok su muški ispitanici s HFpEF-om pokazali progresivno pogoršanje protoka krvi, rezultati su kod žena bili manje uvjerljivi.

Pogotovo u prvim mjesecima nakon pojave dijabetesa, muški spol pokazuje povećanu vazokonstrikciju u odnosu na ženski spol.

To postavlja pitanje igraju li hormonski čimbenici ulogu ili su potrebni različiti pragovi za ranu dijagnozu HFpEF-a kod muškaraca i žena. Istraživači planiraju dalje testirati svoju metodu u kliničkim ispitivanjima.

Golubovy/Shutterstock

Poremećaje cirkulacije u mišićima prate neki uobičajeni simptomi:

• Bol u mišićima

Bol, grčevi ili osjećaj pritiska u mišićima (najčešće listovima, natkoljenicama, stražnjici) tipično se javljaju tijekom fizičkog napora, a popuštaju u mirovanju, što se smatra klasičnim znakom periferne arterijske bolesti.

• Osjećaj hladnoće

Zahvaćeni mišići ili ekstremiteti mogu biti hladniji na dodir, što je posljedica smanjenog arterijskog protoka.

• Slabost i brzi zamor mišića

Mišići se brže zamaraju, smanjena je izdržljivost i snaga zbog nedostatka kisika (ishemije).

• Trnci i utrnulost (parestezije)

Osjećaj bockanja, peckanja ili utrnulosti često se javlja zajedno s neurološkim simptomima zbog ishemije živaca.

• Promjene boje kože iznad mišića

Bljedilo pri podizanju ekstremiteta, crvenilo nakon spuštanja noge, a u kroničnim slučajevima koža postaje tamnija, sjajnija ili tanja.

• Grčevi u mirovanju ili noću

Pogotovo kod uznapredovalih poremećaja cirkulacije, što je posljedica dugotrajnog nedostatka kisika u mišićnom tkivu.

• Smanjena ili odgođena regeneracija mišića

Sporiji oporavak nakon napora ili ozljede, što je povezano sa slabijom opskrbom hranjivim tvarima.