Muškarci i žene debljaju se drugačije: tipična muška raspodjela masnog tkiva očituje se u pretežitom nakupljanju masnog tkiva oko struka, dakle na trbuhu, dok se kod žena masno tkivo najčešće nakuplja ispod struka, na nogama i bedrima. No, kada muškarac jede previše, a istodobno nedovoljno vježba, u trbuhu ponestaje mjesta za pohranu masti pa ih tijelo odlaže na drugim mjestima, što je izuzetno opasno za zdravlje. Masti se tada talože u jetri, gušterači i mišićima pa se počinju javljati zdravstveni problemi poput dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, srčanih bolesti ili apneje u snu, upozorava dr. Zhaoping Li, direktorica Centra za ljudsku prehranu na Sveučilištu Kalifornija. Višak kilograma može negativno utjecati i na spolni život te otežavati kretanje.
Pivski trbuščić, kako neki muškarci vole tepati svom povećanom trbuhu, nije, dakle, simpatično zaobljenje, nego potencijalno velika zdravstvena opasnost.
Opasne trbušne masnoće
Ženski tip debljine u bokovima i nogama nije povezan s jednakim zdravstvenim problemima kao trbušni. Tek kad žena popuni kapacitete na bokovima i nogama, počinje slagati masnoće na trbuhu, a kad se i taj
prostor popuni, počinje pohranjivati masti u organima pa se tada i kod žena javljaju rizici za razvoj spomenutih zdravstvenih problema. I kad ženi padne razina estrogena, nakon ulaska u menopauzu, tijelo prestaje pohranjivati masti u bokovima i nogama i počinje ih taložiti u trbuhu. Trbušna masnoća je nezdrava i stoga bi svatko, bez obzira na spol, čim primijeti da mu je počeo rasti trbuh, trebao poraditi na promjeni životnih navika, objašnjava dr. Li. U Hrvatskoj bismo trebali puno raditi na mijenjanju navika i smanjivanju trbuha, pokazuju podaci, a osobito bi zaposleni trebali biti muškarci: u usporedbi sa svim zemljama Europske unije u našoj zemlji živi najveći postotak muškaraca starijih od 18 godina s prekomjernom težinom, čak 67,6 posto.
Najmanje je prekomjerno teških muškaraca u Nizozemskoj (53,6 posto), a žena u Italiji (36,1 posto). Najviše prekomjerno teških žena živi na Malti (55,2 posto). U Hrvatskoj je prekomjerno teško 40 posto, a debelo 20,37 posto odraslog stanovništva.
Prema podacima HZJZ-a, između 2003. i 2015. godine nešto je pao udio prekomjerno teških žena, sa 54,2 na 48,2 posto, no porastao je udio preteških muškaraca, sa 63,3 na 67,6 posto.
Masno tkivo zamjenjuje mišićno
Muškarci se najviše debljaju od 45. do 54. godine, svaki drugi u toj dobi ima višak kilograma, a svaki treći je debeo. A upravo se u toj dobi muškarci ne bi smjeli nimalo udebljati, jer kako stare, tako im se smanjuje količina mišićnog tkiva i zamjenjuje se masnim tkivom. Zbog toga nakon 35. godine muškarac ne bi trebao dobiti više ni jedan kilogram, upozorava George L. Blackburn, nutricionist s Harvard Medical School. Budući da masno tkivo ne treba jednaku količinu energije kao mišićno da bi se održavalo, nastavi li muškarac jesti kao i ranije, nagomilat će kilograme. Ako se od 20. do 35. godine udebljao više od deset kilograma, nešto sigurno nije u redu s njegovim izborom namirnica ili s programom vježbanja, kaže Blackburn.
"Treba imati na umu i da su muškarci 'iskonski strojevi za jedenje' koji više ugađaju svom tijelu nego što to čine žene. Oni će jesti ono što vole, dok su žene sklonije jesti hranu za koju misle da bi je trebale jesti. Uz to, kada jedemo sjedeći, muškarci će pojesti i do 70 posto više nego žene", ističe Barbara Rolls, nutricionistica s Pennsylvania State Universityja.
Kako se možemo toliko udebljati da ugrozimo svoje zdravlje?
"Očigledno je u debljanju prisutna genetska komponenta, ali veliki val pretilosti sigurno nije posljedica samo genetike. Ne evoluiramo baš tako brzo", smatra Rolls. Genetske razlike u debljanju muškaraca vidljive su u studiji koju je vodio Claude Bouchard s Pennington Biomedical Research Centera na Louisiana State Universityju. Kontrolirane pojačane porcije hrane davane su više od stotinu dana većem broju muških parova identičnih blizanaca. Svaki je par nakupljao debljinu jednako, ali razlike između parova bile su goleme. Neki su parovi u pokusu s prejedanjem dobili jedva četiri kilograma, dok su drugi nakupili i do 13 kilograma. Proizlazi da su neki ljudi predisponirani nakupljati manje težine, drugi više, a istraživanja upućuju na to da je brzo dobivanje težine u djetinjstvu povezano s većim rizikom za debljinu u odrasloj dobi.
Debela djeca - debeli odrasli
Premda još nije dokazano je li nakupljanje težine u djetinjstvu uzrok debljine u odrasloj dobi, kontrolira li oboje isti gen i koliko su odgovorni društveni običaji i kulturno naslijeđe, činjenica je da metabolički obrasci razvijeni u djetinjstvu nastavljaju utjecati na prehrambene navike cijeli život, kaže Nicolas Stettler, profesor pedijatrije na University of Pennsylvania. To potvrđuju i hrvatski podaci: istraživanje koje je proveo HZJZ na uzorku od 11.000 djece pokazalo je da imamo 24 posto prekomjerno teške i 13 posto debele djece. A čak 80 posto debele djece postat će debeli odrasli ljudi.
Brzina debljanja na razini čovječanstva je alarmantna, a to se sigurno ne može objasniti nasljednim faktorima pa se nameće zaključak da je uzrok debljanja to što jedemo više nego što nam je potrebno. Debljamo se ponajviše zato što jedemo previše suhomesnatih proizvoda, pijemo previše zaslađenih sokova i alkohola, previše vremena provodimo pred raznim ekranima, premalo se krećemo, prečesto jedemo pekarske proizvode i unosimo puno skrivenih kalorija u grickalicama. A najgore što možemo učiniti za zdravlje je upravo to - previše jesti i premalo se kretati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....