Mitovi o sijedim vlasima: Hoće li izrasti dvije ako iščupate jednu i može li se posijedjeti preko noći

Starenje je neizbježan prirodni proces, a sijeda kosa jedan je od njegovih najvidljivijih znakova. Sijeđenje se objašnjava smanjenjem produkcije pigmenta melanina u folikulima kose, na što utječu genetski i okolišni čimbenici, ali i životni stil i prehrana.

Pojava sijede kose može biti važna estetska briga, pogotovo dogodi li se preuranjeno, prije 30. godine života, a može utjecati i na samopouzdanje te na to kako osoba doživljava samu sebe, budući da se bijele vlasi uobičajeno povezuju sa starenjem. Kao glavni uzrok preranog sijeđenja kose široko je prepoznat psihološki stres, što potvrđuju brojne studije provedene na ljudima i životinjskim modelima.

Sindrom Marije Antoanete

S tim je povezan i jedan od najpoznatijih mitova o sijedoj kosi - onaj koji kaže da stres ili šok mogu kosu trenutno pretvoriti u sijedu. Slično stanje postoji, nazvano je canities subita, što na latinskom i znači iznenadno sijeđenje. Nazivaju ga i sindrom Marije Antoanete ili sindrom Thomasa Morea (oboje su navodno posijedjeli u noći prije pogubljenja) ili pak fenomen starenja preko noći. Ovo stanje podrazumijeva brzo, ali ipak ne trenutno, pobijeljivanje kose koje se javlja u kratkom razdoblju nakon teške psihološke traume, zbog toga što stres može pogoršati temeljne genetske ili okolišne čimbenike, pridonoseći postupnom procesu sijeđenja.

Drugi uvriježen mit kaže da sijedu vlas nije pametno iščupati, jer će to dovesti do rasta više sijedih vlasi. To vjerovanje, kažu znanstvenici, nema temelja budući da to kako će kosa sijediti ovisi o ukupnoj aktivnost melanocita (stanica u kojima se proizvodi melanin) u folikulu dlake, a ne o pojedinačnom uklanjanju vlasi. Međutim, čupanjem sijedih (i svih ostalih) vlasi mogu se oštetiti folikuli te potencijalno izazvati drugi problemi sa zdravljem kose.

Pigmenti se ne vraćaju

Pogrešno se vjeruje i da ljudi tamnije boje kože manje sijede od onih sa svjetlijom kožom. Istina je da različite etničke skupine mogu u prosjeku početi sijediti u različitoj dobi (Afrikanci tipično u srednjim 40-ima, Azijati u kasnim 30-ima, a Europljani u srednjim 30-ima), no te razlike ovise o genetici i biologiji, a ne o boji kože. Sijeda kosa univerzalna je za sve ljude, iako se u nekim etničkim skupinama slabije manifestira ili se pojavljuje kasnije.

Neki vjeruju i da određena hrana ili suplementi mogu zaustaviti sijeđenje, pa čak i vratiti originalnu boju kose. Uravnotežena prehrana bogata esencijalnim vitaminima i mineralima ključna je za ukupno zdravlje kose, no ne postoje konačni dokazi za to da bi bilo koja specifična hrana ili dodatak prehrani mogli preokrenuti proces sijeđenja kose. Nutritivni nedostaci mogu pridonijeti preranom sijeđenju, ali njihova nadoknada ne može vratiti izgubljenu pigmentaciju. No, vjerojatno će pomoći u održavanju zdravlja kose, a ni to nije malo.