Koji simptomi upućuju na rak debelog crijeva? Kirurginja objašnjava što može ubrzati njegovo ranije otkrivanje

Rak debelog crijeva drugi je rak po učestalosti u Hrvatskoj u oba spola! Zbog koronavirusa očekuje se da će porast oboljelih biti još veći. U Hrvatskoj je 2018. dijagnosticirano 3629 karcinoma debelog i završnog crijeva. U apsolutnim brojevima prestigao je karcinom dojke i približava se karcinomu pluća. Dvije trećine oboljelih su muškarci.

U analizi objavljenoj u Frontiers of Public Health ove godine zabilježen je ukupan pad prijema u bolnicu zbog covid-19, a maligne bolesti probavnog sustava zabilježile su rast od oko 10% u odnosu na ranije godine. Uz sve to, imamo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva na koji se odaziva tek jedna petina pozvanih. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen svim osobama od 50 do 74 godine koje svake dvije godine dobivaju poziv na test okultnog krvarenja u stolici. Ako je pozitivan, za te se osobe organizira kolonoskopija.

FOTOGRAFIJE: DARKO TOMAS/CROPIX

Zašto je važna kolonoskopija?

- Iako može biti neugodna, kolonoskopija je često istovremeno i terapijska jer se tijekom zahvata mogu odstraniti polipi koji su predstadiji karcinoma. Najbitnija stvar oko probira da on 'ulovi' osobe prije pojave simptoma što često korelira s ranim stadijima (tumor ograničen na stijenku crijeva) kada je preživljenje u većini slučajeva više od deset godina. Nažalost, ovu mogućnost iskoristi manje od petine pozvanih, odnosno ispod 20 posto - upozorava dr. med Iva Kirac, spec. kirurške onkologije i abdominalne kirurgije na Klinici za tumore, KBC Sestre milosrdnice.

Što bi moglo potaknuti veći odaziv na kolorektalni pregled?

- Promjena testa. Naime test na okultno krvarenje (FOBT) zahtjeva da se tri dana za redom uzme uzorak stolice, pohrani i pošalje, dok fekalni imunokemijski test (FIT) zahtjeva samo jedan uzorak stolice. Vjerojatno je drugi najveći problem strah od bolnosti pretrage gdje bi se moglo razmisliti da se u sklopu programa osiguraju i sredstva za anesteziologa, odnosno sedaciju. Postoji i virtualna kolonoskopija, ali manje je osjetljiva pretraga od kolonoskopije (ne vidi manje lezije). Ako se na nešto posumnja svakako treba ići na kolonoskopiju, ili terapijski ili zbog uzimanja uzorka na čemu se temelji daljnje liječenje - kaže dr. Kirac.

Tko i kada treba napraviti kolonoskopski pregled?

Ako nemate simptome niti oboljele od karcinoma kolona ili drugih sijela, dovoljno je, govori abdominalna kirurginja, da se odazovete na probir, dakle s 50 godina odradite kolonoskopiju. Ovisno o nalazu, planiraju se eventualno kontrolne kolonoskopije u određenim intervalima. Ako imate slučajeve karcinoma (kolona, maternice, dojke, želuca...) potrebno je kolonoskopiju učiniti bar deset godina prije dobi obolijevanja člana obitelji. U slučaju familijarne adenomatozne polipoze (FAP) prva kolonoskopija se radi prije puberteta.

Kako se liječi kolorektalni karcinom?

- U predstadijima raka je sama kolonoskopija liječenje, tj. uklanjaju se polipi koji se kasnije mogu razviti u rak. Klinički stadij u kojem je tumor ograničen samo na stijenku kolona liječi se isključivo kirurškom resekcijom crijeva. U tom stadiju je desetogodišnje preživljenje 95 posto. No takvih je među oboljelima manje od 20 posto. Kasnije liječenje ovisi o stupnju karcinoma - pojašnjava dr. Kirac.

Što je prekondicioniranje oboljelih i kako može pomoći?

- Prekondicioniranje osoba kod kojih je dijagnosticiran kolorektalni karcinom se odnosi na niz protokola koji se provode ovisno o inicijalnim procjenama. Naime, po dijagnozi postoje procjene nutritivnog statusa, fizičkog stanja i psihološkog profila. Na temelju inicijalnih procjena radi se plan potpore u smislu dodatne ciljane enteralne prehrane (farmakonutrijenti, definirane formule u bočicama s omega 3 masnim kiselinama, EPAom, vitaminom D i sl.), potiče se planirana fizička aktivnost i ako je potrebno dostupan je psiholog. U periodu prije operacije ima dovoljno vremena da se poprave ove komponente što ubrzava oporavak i smanjuje komplikacije na najmanju moguću mjeru. Slični se protokoli mogu primijeniti i između epizoda kemoterapije i zračenja - kaže dr. Iva Kirac.

Koji simptomi upućuju na rak debelog crijeva?

Promjena učestalosti stolice, promjena oblika stolica (proljevi, izmjena zatvora i proljeva), tragovi krvi u stolici kroz neko vrijeme, kronični umor, gubitak tjelesne težine i opća slabost.