Što bismo trebali znati.
 Getty Images/iStockphoto
zdravlje

Koja je normalna tjelesna temperatura i kako razlikovati simptome gripe, prehlade i COVIDA-19?

Ljudsko tijelo nema stalnu temperaturu, a ovisno o vašoj dobi, doba dana, pa čak i aktivnostima koje obavljate, točnije je opisati normalan raspon tjelesne temperature

Od 1851. normalnom tjelesnom temperaturom smatra se 37 ° C koju je ustanovio Carl Reinhold August Wunderlich, 'otac kliničke termometrije'.

Međutim, njemački liječnik također je uočio odstupanja u temperaturi ovisno o dobi i spolu, i primijetio da se normalna tjelesna temperatura bolje opisuje kao raspon.

Evo što trebate znati o svojoj tjelesnoj temperaturi.


Normalna tjelesna temperatura

Ljudsko tijelo nema stalnu temperaturu, a ovisno o vašoj dobi, doba dana, pa čak i aktivnostima koje obavljate, točnije je opisati normalan raspon tjelesne temperature: između 36,1 ° C i 37,2 ° C, prema klinici Mayo.

Temperatura može varirati između pojedinaca, gdje su neki članovi obitelji stalno topliji od drugih. To nije nužno loše. Normalni raspon za veliku većinu ljudi je između 36 ° C i 37 ° C."

Studija iz 2017. objavljena u časopisu British Medical Journal, a u kojoj je sudjelovalo 35,488 ljudi pokazala je da je prosječna tjelesna temperatura 36,6 ° C, malo niža nego što Wunderlich ustanovio 1851. Štoviše, studijom iz 2020. utvrđeno je da se prosječna tjelesna temperatura s vremenom smanjivala. Prosječno se svako desetljeće temperatura snižavala za 0.03 stupnja.

Autori nove studije sa Stanforda ukazuju da se promjena tjelesne temperature može povezati s poboljšanjima ljudskog zdravlja i životnog vijeka, jer je tjelesna temperatura pokazatelj brzine metabolizma.

Stručnjaci kažu kaže da žene mogu imati i različite temperature tijekom mjesečnog menstrualnog ciklusa te ističu mnoge druge čimbenike koji mogu utjecati na temperaturu svakodnevno.

- U prosjeku su djeca obično nešto toplija od odraslih, a stariji od 65 godina su hladnija - kaže Brantly. Vježbanje, hidracija i odjeća također će utjecati na vašu dnevnu temperaturu.

I da doba dana može utjecati na vašu temperaturu.

- Naša temperatura pada noću tijekom spavanja i povećava se tijekom dana. Najniža temperatura je oko 4 sata ujutro, a najviša u 17 sati - kažu stručnjaci.

Do porasta temperature dolazi zbog povećanog kortizola - hormona stresa - u tijelu kroz dan. Drugi faktor može biti hrana, koja obično malo povisuje temperaturu nakon obroka.

Visoka tjelesna temperatura jedan je od prvih simptoma bolesti. Prema Cleveland Clinici 38 ° C smatra se groznicom za odrasle, a djeca mogu osjećati vrućicu na nešto nižim temperaturama, ovisno o tome kako je mjerite. Groznica je pokazatelj da se vaše tijelo bori protiv infekcije i uobičajen je odgovor na mnoge vrste virusa i bolesti. Često je povezana s drugim simptomima poput zimice, glavobolje, umora, bolova u tijelu i znojenja.


Gripa, prehlada ili COVID-19?

Groznica je također čest simptom koronavirusa.

Gripa, prehlada ili COVID-19? Jednostavan način prepoznavanja simptoma.

(izvor: https://www.koronavirus.hr/)


Ako sumnjate na zarazu koronavirusom, kontaktirajte svog liječnika ili dežurnog epidemiologa.

Nemojte samostalno odlaziti liječniku ili u bolnicu. Nemojte koristiti sredstva javnog prijevoza.



Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma


Linker
02. listopad 2024 16:44