Kardiologinja iz Klinike Magdalena: Ovako ćete produljiti život i sačuvati srce

Male promjene nerijetko donose velika poboljšanja, a kad je zdravlje srca u pitanju, to je i više nego točno. Čak i najmanje izmjene životnih navika, bilo da je riječ o snu, prehrani ili svakodnevnim obvezama, mogu učiniti čuda u sveukupnom zdravlju svake osobe, a time i pozitivno djelovati na naše srce i njegove funkcije. Doktorica Valentina Slivnjak, specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije u Klinici Magdalena, dijeli pet savjeta za zdrav krvožilni sustav.

* Sezonska prehrana

Kad je riječ o prehrani, pogotovo o voću i povrću, preporučuje se konzumirati namirnice koje prirodno dozrijevaju i beru se u određenom godišnjem dobu jer su tada nutritivno najbogatije, s više vitamina, minerala i antioksidansa. Ljeti će to češće biti svježe voće i povrće kao što su jagode, trešnje, lubenice, rajčica i krastavci, a zimi kupus, kelj i korjenasto povrće. Također, dobro je koristiti lokalno uzgojene namirnice koje ne zahtijevaju dugotrajan transport i skladištenje.

* Redovita tjelesna aktivnost

Kretanje i vježbanje trebali bi biti dio svakodnevnih aktivnosti: barem tri puta tjedno prošetati po 30 minuta na otvorenom, na svježem zraku u parku, na ulici ili u prirodi, i bez obzira na vremenske uvjete, a kad god je to moguće, umjesto lifta koristiti stepenice.

* Izbjegavati bijeli šećer i "prazne kalorije"

Umjesto brze hrane, energetskih napitaka i gaziranih pića, alkohola i slatkiša, u prehranu se preporučuje uvesti namirnice bogate vitaminima, mineralima, vlaknima, proteinima i zdravim masnoćama: voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke, a dnevnu dozu potrebne tekućine osigurati pijenjem vode, nezaslađenih čajeva i prirodnih limunada.

* Adekvatan tjedni odmor i dovoljno sna

Ovo su ključni elementi zdravog načina života jer omogućuju tijelu i umu da se oporave, prikladno reagiraju i pravilno funkcioniraju. Redovit odlazak na spavanje i 7-9 sati sna, fizički i mentalni odmor poboljšat će, između ostaloga, koncentraciju, raspoloženje, imunološki sustav te regulirati hormone stresa i gladi te smanjiti rizike od oboljenja.

* Izbjegavati crveni stres i zadržati se u zoni zelenog

Zeleni stres je blagi, koji pokreće i motivira, situacije koje su izazovne, ali se mogu savladati uz trud i organizaciju. Crveni je dugotrajan ili intenzivan, koji rađa osjećaj preopterećenosti, izgubljenosti i iscrpljenosti. Stoga je nužno naučiti postavljati realne ciljeve, osigurati vrijeme za predah te se posvetiti samoorganizaciji, ponajprije vremena.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.