Kardiologinja Brozina: ‘Za zdravlje srca važne su naše svakodnevne odluke, evo kako se ja brinem za svoje‘

Specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije dr. Alenka Brozina godinama pomaže pacijentima u prevenciji i liječenju bolesti srca. Ona i svojim primjerom pokazuje kako zdrav stil života počinje kod kuće - u kuhinji, na tanjuru i u svakodnevnom kretanju.

- Moj jelovnik se u najvećoj mjeri sastoji od puno povrća i ribe - otkriva dr. Brozina. - Obožavam bobičasto voće koje možemo zamrznuti, pa je dostupno tijekom cijele godine. Imam sreću što nisam ljubiteljica pekarskih proizvoda i brze hrane, no imam i ja svoj "prehrambeni porok", a to je sir. Mogla bih ga zaista puno pojesti, stoga moram često "povući ručnu".

Velik dio slobodnog vremena provodi u svom vrtu, koji opisuje kao riznicu odmora i izvor domaće, biološki uzgojene hrane. Ponosna je na svoje rajčice:

- Nema većeg zadovoljstva od promatranja ciklusa razvoja biljke od sjemenke do ploda, a zaista sam ponosna na više različitih sorti rajčica. Sjeme za većinu njih generacijski se prenosi u mojem kraju.

Alenka Brozina najbolje se opušta u vrtu

Facebook

Pet navika koje pridonose zdravlju srca

Zdravlje srca nije pitanje jednog poteza, nego svakodnevnih odluka, naglašava kardiologinja. U ponedjeljak, 29. rujna, obilježava se Svjetski dan srca, pa tim povodom dr. Brozina izdvaja pet najvažnijih navika za kardiovaskularno zdravlje:

• Redovita tjelesna aktivnost - najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (brza šetnja, plivanje, vožnja bicikla).

• Uravnotežena prehrana - naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, ribi, orašastim plodovima i maslinovom ulju, uz smanjen unos soli, šećera i crvenog mesa.

• Održavanje zdrave tjelesne težine, čime se smanjuje rizik od visokog tlaka, dijabetesa i masnoća u krvi.

• Ne pušiti i ograničiti pijenje alkohola - prestanak pušenja najvažniji je pojedinačni korak za zdravlje srca; alkohol piti umjereno ili ga izbjegavati.

• Upravljanje stresom i kvalitetan san - tehnike opuštanja, dovoljno sna (sedam do osam sati preko noći), jer kronični stres i nesanica povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Prema novim smjernicama Europskog kardiološkog društva, optimalne vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti oko 120/70 mmHg, ukupnog kolesterola ispod 5 mmol/L, a LDL-a ispod 3 mmol/L. Za osobe koje su preboljele infarkt miokarda vrijede stroža pravila i vrijednosti moraju biti niže, upozorava dr. Brozina i dodaje da je važna i kontrola tjelesne mase putem računanja indeksa tjelesne mase.

Kada otići na kardiološki pregled

Pregled kod kardiologa preporučuje se, kaže liječnica, već od 40. godine života ako su prisutni čimbenici rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća, pušenja, pretilosti ili pozitivne obiteljske anamneze. Za muškarce bez čimbenika rizika preporučuje se učiniti EKG i kardiološki pregled kada prijeđu četrdesetu, a ženama kada prijeđu pedesetu, posebno nakon menopauze, čak i ako nemaju simptome, savjetuje dr. Brozina.

Dr. Brozinu na aktivnosti na društvenim mrežama motivira rad s pacijentima

Petar Fabijan

Tri loše navike koje značajno štete srcu

Kardiologinja upozorava da postoje i obrasci ponašanja koji srce ozbiljno ugrožavaju. Ovo su tri najštetnija:

• Pušenje - oštećuje krvne žile, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

• Prehrana bogata zasićenim mastima, trans-mastima, solju i šećerom - povisuje kolesterol, krvni tlak i potiče razvoj pretilosti.

• Tjelesna neaktivnost i sjedilački način života - slabi srčano-žilni sustav, povećava rizik od povišenog tlaka, dijabetesa i srčanih bolesti.

Sama se drži mediteranske prehrane, doziranu tjelesnu aktivnost odrađuje u vrtu i pješačenjem do posla, a važnost odmora i opuštanja naglašava jednako kao prehranu i kretanje. Stres i umor imaju veliku ulogu u nastanku bolesti, pa tako i kardiovaskularnih oboljenja. Puno sna i odmora te druženje s ljudima i aktivnostima koje me opuštaju moj su sine qua non, napominje kardiologinja. S obzirom na to da ima celijakiju i na doživotnoj je bezglutenskoj prehrani, dobro razumije koliko je teško ustrajati u promjeni životnog stila.

– Kao što kaže izreka: "Ako ti je važno, pronaći ćeš način, ako nije, pronaći ćeš izgovor". Svaki početak je težak, no postaje puno lakše ako se okružiš ljudima koji imaju iste ciljeve. Lakše je kada svakodnevno pročitaš motivaciju da ti to možeš ostvariti - kaže dr. Brozina koja je vrlo aktivna i na društvenim mrežama (možete je pratiti na Facebooku) gdje širi provjerene informacije o zdravlju. - Motivacija je proizašla iz svakodnevnog rada s pacijentima. Često su njihove tegobe i nedoumice slične. U današnje doba ima puno neprovjerenih informacija, pa mi se činilo smislenim pronaći kanal na društvenim mrežama na kojem će se moći pročitati provjerene informacije vezane uz zdravlje, posebice kardiologiju, prehranu i suplementaciju.