Kardiolog Jelić: Neki od ovih šest simptoma znak su da trebate holter tlaka

Arterijska hipertenzija, poznata i kao visoki krvni tlak, predstavlja jednu od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti modernog doba. Smatra se "tihim ubojicom" jer godinama može biti prisutna bez izraženih simptoma, dok istovremeno postupno oštećuje važne organe poput srca, mozga i bubrega. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gotovo 1,28 milijardi odraslih osoba u svijetu živi s povišenim krvnim tlakom, od kojih je više od 700 milijuna nedijagnosticirano. Procjenjuje se da hipertenzija izravno pridonosi svakoj drugoj smrti povezanoj s kardiovaskularnim bolestima. U Europi, prevalencija povišenog krvnog tlaka među odraslima iznosi oko 30-45 posto, dok u nekim zemljama prelazi i 50 posto.

U Hrvatskoj je situacija jednako zabrinjavajuća. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), više od 37 posto odraslih Hrvata ima povišen krvni tlak, a kod osoba starijih od 65 godina taj se postotak penje i do 70 posto. Posebno zabrinjava podatak da velik broj oboljelih ne zna da boluje od hipertenzije, a još veći broj ne postiže zadovoljavajuću kontrolu unatoč propisanoj terapiji.

Kontinuirani uvid

- Iako se krvni tlak najčešće mjeri u ambulantnim uvjetima, jedno takvo mjerenje rijetko daje dovoljno informacija o stvarnom stanju pacijenta. Krvni tlak prirodno varira tijekom dana i noći, a na njega utječu različiti čimbenici poput fizičke aktivnosti, stresa, emocionalnog stanja, prehrane, lijekova i ritma spavanja. Zbog toga je u kliničkoj praksi sve važnija metoda kontinuiranog 24-satnog mjerenja krvnog tlaka, poznata kao holter krvnog tlaka ili KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka) - kaže doktor Alan Jelić, dr. med., specijalist kardiologije u Klinici Magdalena. Objasnio je što je holter i kome može pomoći.

- Holter krvnog tlaka neinvazivna je dijagnostička metoda kojom se bilježi arterijski tlak u pravilnim vremenskim intervalima tijekom 24 sata, a po potrebi i duže. Za razliku od kućnog ili ambulantnog mjerenja, koje se temelji na pojedinačnim očitanjima, holter tlaka pruža kontinuirani uvid u ponašanje krvnog tlaka tijekom čitavog dana i noći, u mirovanju, tijekom fizičke aktivnosti, emocionalnog stresa, sna i drugih svakodnevnih situacija. Time se značajno povećava točnost u dijagnostici arterijske hipertenzije, jedne od vodećih kroničnih bolesti današnjice, koja često ostaje neprepoznata sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara - kaže kardiolog Jelić.

Što se otkriva holterom tlaka?

Ističe i da liječnik može pacijenta naručiti na holter tlaka u slučaju pojave simptoma koji mogu odgovarati povišenom krvnom tlaku, odnosno arterijskoj hipertenziji, a to su:

• glavobolja (pretežno zatiljna),
• pritisak u ušima i/ili prsištu,
• mučnina,
• vrtoglavica,
• smetnje ravnoteže,
• bljeskovi (svjetlucanje) pred očima.

Osim potvrde dijagnoze arterijske hipertenzije ili provjere učinkovitosti terapije, holterom tlaka mogu se detektirati i analizirati neka posebna stanja vezana uz krvni tlak, objašnjava doktor Jelić. Najčešće su to:

• ‘Sindrom bijele kute‘ - povišene vrijednosti krvnog tlaka samo prilikom posjeta liječniku ili drugom zdravstvenom osoblju (npr. tijekom sistematskih pregleda), dok su u samokontroli vrijednosti uredne.

- Ova pojava česta je, osobito kod starijih osoba i onih s anksioznošću. Bez dodatne dijagnostike, takvim pacijentima može se pogrešno dijagnosticirati hipertenzija i započeti nepotrebna farmakoterapija - kaže kardiolog.

• ‘Maskirana hipertenzija‘ - suprotno ‘bijeloj kuti‘, ‘maskirana‘ hipertenzija podrazumijeva normalne vrijednosti krvnog tlaka u ordinaciji, ali povišene vrijednosti u stvarnom životu - tijekom rada, stresa, vožnje, tjelesne aktivnosti ili noću.
  
• Dipping status (engl. to dip, potonuti, pasti) - analiza dnevno-noćnog ritma tlaka, odnosno tzv. cirkadijalne varijacije.

- U zdravih osoba očekuje se pad krvnog tlaka tijekom noći barem za deset posto u odnosu na dnevne vrijednosti. Međutim, kod nekih pacijenata ne dolazi do tog pada (tzv. "non-dipping"), dok kod drugih tlak čak raste tijekom spavanja ("reverse dipping"). Osim terapijskih reperkusija, ove abnormalnosti mogu ukazivati i na povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti - kaže doktor Jelić.

Manžeta je povezana s malim prijenosnim uređajem, koji je automatski napuhuje i bilježi tlak tijekom dana i noći.

Paul Maguire/Shutterstock

Bez posebnih priprema

Tijekom nošenja holtera tlaka potrebno je uzimati redovito svoju propisanu medikamentnu terapiju (ako osoba već boluje od hipertenzije), provoditi svakodnevne psihofizičke aktivnosti kao i inače (u svrhu dobivanja realnih vrijednosti tlaka) te, koliko je moguće, izbjegavati savijanje u laktu na ruci na kojoj se nosi manžeta. Kod pretjeranih pokreta ruke, znojenja ili neodgovarajuće postavljene manžete postoji mogućnost netočnih mjerenja. Uređaj je lagan, kompaktan i dovoljno tih, tako da pacijent može normalno obavljati dnevne aktivnosti. Međutim, prilikom mjerenja, manžeta se napuhuje poput običnog tlakomjera, što može izazvati kratkotrajan osjećaj nelagode, osobito tijekom noći.

Kako radi holter tlaka?

Holter tlaka sastoji se od nekoliko osnovnih komponenti:

• Manžeta (tlakomjerna narukvica) - postavlja se oko nadlaktice, kao kod klasičnog tlakomjera. Manžeta mora biti odgovarajuće veličine kako bi mjerenja bila točna.
• Mobilna jedinica (monitor) - mali digitalni uređaj koji se nosi oko pojasa, na remenu ili preko ramena. Ova jedinica upravlja napuhivanjem manžete, bilježi sve vrijednosti krvnog tlaka i pohranjuje podatke za kasniju analizu.
• Spojni kablovi i senzori - povezuju manžetu s monitorom i omogućuju prijenos podataka.
• Računalni softver - koristi se za očitavanje i analizu snimljenih podataka. Liječnici pomoću specijaliziranih programa dobivaju pregled prosječnih vrijednosti, grafikone, varijacije i odnose između dnevnih i noćnih vrijednosti.

- Holter krvnog tlaka automatski mjeri arterijski tlak u pravilnim vremenskim razmacima tijekom 24 sata. Standardni intervali su svakih 15 do 30 minuta tijekom dana (npr. od 6 do 22 sata) te svakih 30 do 60 minuta tijekom noći (od 22 do 6 sati). Intervali se mogu individualno prilagoditi, ovisno o kliničkoj indikaciji i potrebi za detaljnijom analizom. Pacijent za to vrijeme vodi dnevnik aktivnosti, u koji upisuje vrijeme buđenja, obroka, fizičke aktivnosti, odmora, uzimanja lijekova, simptoma poput glavobolje, omaglice, osjećaja pritiska u prsima i slično. Ove informacije kasnije se uspoređuju s izmjerenim vrijednostima krvnog tlaka i pomažu u interpretaciji podataka - objasnio je doktor Jelić.

Jednostavan i neštetan

- Pretraga je u potpunosti bezopasna, a rijetko se može javiti nadraženost ili nelagoda na mjestu nošenja manžete. Također, moguća su buđenja i isprekidan san zbog učestalih mjerenja - kaže kardiolog.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena