Anksioznost je nekada dio života, posebno u kompliciranim vremenima u kakvima živimo, ali na nekoj točki može prerasti u ozbiljno i trajno stanje koje ima snažno djelovanje na mentalno i na tjelesno zdravlje. Osjećaj tjeskobnosti koji nas obuzima kada smo napeti ili kada nas pritišću brige često se udružuje s tjelesnim simptomima, poput porasta krvnog tlaka ili ubrzanog rada srca. Anksiozni poremećaji, procjenjuje se, pogađaju barem deset posto opće populacije (prema američkim podacima, oko 30 posto odraslih osoba iskusilo je neki oblik anksioznog poremećaja).
Poznato je da anksiozni poremećaj koji traje može snažno utjecati na emocionalno stanje osobe, a može biti okidač i za cijeli niz fizičkih simptoma. S vremenom oni se mogu umnožavati i pojačavati.
Što anksioznost čini tijelu
Kada se tjeskobne emocije počnu gomilati, tijelo reagira. Moguće je da ćete osjetiti:
* ubrzani srčani ritam, jako lupanje srca
* ubrzano disanje, čak i hiperventiliranje
* znojenje
* drhtavicu
* omaglicu i vrtoglavicu
* napetost mišića (poput nesvjesnog stezanja čeljusti ili šaka)
* slabost i umor
* probavne smetnje, poput mučnine, grčeva, proljeva
* češću potrebu za mokrenjem
* probleme sa spavanjem
* trnce u rukama i nogama.
Zašto tijelo trpi
No, zbog čega se sve to događa? Odgovor je u načinu na koji mozak odgovara kada osjeća prijetnju. U opasnim situacijama (koje mogu doista biti opasne ili ih osoba može samo doživljavati kao opasne) mozak odašilje signal da se krv preplavi adrenalinom kako bismo se zaštitili. Puls i tlak tada rastu, zbog čega se možemo znojiti, drhtati, naježiti se ili osjećati neobičnu hladnoću.
Krv se preusmjerava od trbušnih organa prema mozgu, gdje je nužna za brzo razmišljanje i kretanje, pa se u želucu javlja neobičan osjećaj koji upozorava da bi se nešto loše moglo dogoditi. Postajemo potpuno svjesni okruženja, pa se mišići napinju.
Sve u svemu, spremni smo na borbu ili na bijeg. Ali problem je što se u slučaju koji izaziva anksioznost nikakva stvarna prijetnja ne događa, pa umjesto da krenemo u akciju i obranimo se (ili pobjegnemo) ostajemo zaglavljeni u takvom stanju sa svim tim lošim osjećajima.
Napad anksioznosti ili napad panike?
Panični napad je posebno intenzivan nalet anksioznosti i po određenim se karakteristikama razlikuje od napada anksioznosti. Pojavljuje se iznenada, nekada naizgled niotkuda, unutar desetak minuta doseže vrhunac, poput vala koji vas je poklopio. Prate ga fizički simptomi koji mogu biti toliko jaki i zastrašujuće da ljudi mogu pomisliti kako imaju srčani udar. To su: lupanje i ubrzan rad srca; znojenje; drhtavica; kratak dah i borba za zrak; bolovi u prsima; mučnina i grčevi; vrtoglavica i malaksalost; zimica ili nagli osjećaj vrućine; utrnulost i mravinjanje.
U tablici je vidljiva razlika u simptomima kod anksioznog i kod paničnog napada.
| Simptomi | Anksiozni napad | Panični napad |
| zabrinutost i tuga | ✓ | |
| nemir | ✓ | |
| strah | ✓ | ✓ |
| iznenadni strah od smrti | ✓ | |
| osjećaj odvojenosti od svijeta ili od sebe | ✓ | |
| lupanje ili ubrzani rad srca | ✓ | ✓ |
| bolovi u prsima | ✓ | ✓ |
| kratak dah | ✓ | ✓ |
| osjećaj gušenja ili stezanja u grlu | ✓ | ✓ |
| suha usta | ✓ | ✓ |
| znojenje, navale vrućine ili hladni žmarci | ✓ | ✓ |
| drhtanje, trnci | ✓ | ✓ |
| mučnina ili bolovi u trbuhu | ✓ | ✓ |
| glavobolja | ✓ | ✓ |
| omaglica ili vrtoglavica | ✓ | ✓ |
Je li samo faza ili je GAP
Anksioznost je često stanje, pa je normalno zapitati se je li to kroz što prolazite privremena pojava ili problem koji treba dijagnosticirati i liječiti. Znak da prelazite na opasniji teritorij je anksioznost koja ometa svakidašnji život. Ako pretjerana, (gotovo) svakodnevna tjeskoba i zabrinutost oko brojnih aktivnosti ili zbivanja traje šest mjeseci ili dulje, moguće je da imate generalizirani anksiozni poremećaj (GAP). Na njega upućuje sljedeće:
* konstantna zabrinutost ili uznemirenost
* obuzimaju vas strahovi za koje duboko u sebi znate da nemaju smisla, ali ne možete ih se osloboditi
* zbog anksioznosti izbjegavate redovne situacije, poput druženja s prijateljima ili odlaska na posao
* zbog anksioznosti ne uživate u životu
* pokušavate ublažiti anksioznost drogom ili alkoholom
* ponekad vam srce počne iznenada snažno lupati, naizgled bez razloga.
Simptomi GAP-a traju tjednima i mjesecima bez ublažavanja i mogu se uvući u baš svaki segment vašeg života. Mislite li da patite od njih, potražite stručnu medicinsku pomoć, jer to njihovo liječenje zahtijeva. Ovisno o simptomima i drugim faktorima, liječnik može preporučiti različite terapije, npr. kognitivno-bihevioralnu, ili uzimanje određenih lijekova.
U nošenju s problemom mogu biti od pomoći i različite tehnike opuštanja, bez obzira je li anksioznost prolazna ili je njen oblik teži. To su, primjerice, vježbe disanja, biofeedback, meditacija, joga, tai chi, slušanje opuštajuće glazbe... Pomoći će i uravnoteženi obrasci življenja, uz zdravu prehranu, redovito vježbanje, uredne navike spavanja. Možete pokušati i na problem pogledati iz druge perspektive. Ponekad prihvaćanje činjenice da ne možemo sve kontrolirati ili traženje nečeg pozitivnog i u teškim situacijama može pomoći da se bolje osjećamo.