Suprotno uvjeravanjima, nema osnove za podršku komercijalnom smeđem šećeru kao zdravijoj alternativi bijelom...
 Foto: Shutterstock
Istine i zablude

Iznenadit će vas jedina prava razlika između smeđeg i bijelog šećera...

Koliko ste puta posegnuli za žličicom smeđeg šećera zato što ste mislili da je zdraviji od bijelog? Bili ste u krivu, jer obje vrste šećera imaju jednaku količinu energije, razlika je samo što smeđi sadrži sirup melasu.

Uobičajeno je da je blagdansko vrijeme povezano s pripremanjem raznovrsnih slastica, što čovjeka posebno veseli jer će uživati u ukusnim delicijama, a uistinu su rijetki oni koji ne vole okus slatke hrane u ustima. Slatki okusi ne samo da su ukusni, oni popravljaju raspoloženje i oslobađaju tijelo nagomilane napetosti budući da sadrže aminokiselinu triptofan koja potiče lučenje hormona serotonina, što nas trenutno opušta. No, istovremeno smo svjesni da će nas obilje slatkiša zasigurno zaokružiti i nabaciti nam pokoji kilogram viška.

Dobro je poznato da šećer deblja. Nema nutritivnu vrijednost, ali ima visoku energetsku vrijednost koja potječe iz ugljikohidrata. Prekomjeran unos bijelih slatkih kristalića neće se iskoristiti u obliku energije nego će se pretvoriti u rezervu masti te uzrokovati stvaranje po zdravlje opasnog visceralnog masnog tkiva.

Imajući na umu da je šećer u prehrani glavni krivac za epidemiju debljine, karijesa, mnogih kroničnih bolesti i probavnih poremećaja, često smo u potrazi za zdravijim zamjenama. Zbog toga, a poučeni brojnim marketinškim teorijama i tvrdnjama, češće kupujemo smeđi šećer, koji je i do tri puta skuplji od 'ozloglašenog' bijelog šećera.

Oko 25 grama ukupnog šećera dnevno može se smatrati prihvatljivim kako ne bismo premašili udio u dnevnom energetskom unosu. Ako znamo da 100 grama čokolade sadrži oko 50 grama šećera, jasno je koliko je lako premašiti dnevni preporučeni uno.

Je li smeđi šećer uistinu zdravija i racionalnija odluka ako se koristi u svakodnevnoj prehrani umjesto uobičajenog bijelog šećera, upitali smo nutricionisticu dipl. ing. Sandru Hrg, univ. mag. pharm., s Klinike za infektivne bolesti"Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.

Smeđu boju daje melasa

- Šećer je pročišćena i kristalizirana saharoza koja se plasira na tržište kao kristalni ili mljeveni šećer, a dobiva se ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske, dok je smeđi šećer kristalni oblik saharoze u slatkom sirupu melase koji se dobiva uglavnom od šećerne trske. Na policama trgovina nalazimo najčešće komercijalni smeđi šećer proizveden dodavanjem melase rafiniranom bijelom šećeru. S druge strane, nerafinirani ili djelomično rafinirani smeđi šećer ne prolazi cijeli proces rafinacije pa u njemu zaostaju biljni pigmenti, neki minerali te drugi biljni ostaci, što znači da zadržava određenu količinu melase iz matične tekućine. Upravo zahvaljujući melasi smeđi šećer je tamnije boje, a zbog njenih higroskopnih svojstva prirodno je vlažniji i ljepljive je teksture. Udio melase u smeđem šećeru ovisi o proizvođaču, a može se očekivati od 3,5 do 6,5 posto na temelju ukupnog volumena. Dodavanje boje šećeru nije dopušteno, a to znači: što šećer ima intenzivniju smeđu boju, to ima i veći postotak melase - kaže nutricionistica Sandra Hrg.

Iz navedenog se može zaključiti da nema prave osnove za podršku komercijalnom smeđem šećeru kao zdravijoj alternativi bijelom. Ako se gleda na njegov kemijski sastav, koji 97 posto čini saharoza, smeđi se šećer baš puno ne razlikuje od običnog bijelog šećera, osim što u tragovima nalazimo neke minerale poput kalcija, magnezija, fosfora i kalija koji potječu iz melase.

Podjednak broj kalorija

Važna značajka obje ove vrste šećera je energetska vrijednost koja je podjednaka. Jedna žličica, odnosno otprilike pet grama, bilo smeđeg bilo bijelog šećera, sadrži 20 kilokalorija.
- Nerafinirani smeđi šećeri s većim udjelom melase nose posebne nazive i obilježja ovisno o zemlji podrijetla. Primjerice, na tržištu možemo naći muscovado smeđi šećer bogatiji sadržajem melase. Međutim, čak ni unatoč većem udjelu melase, nerafinirani smeđi šećer ne razlikuje se po kvaliteti. Glavna prednost su mu boja i tek vrlo malen postotak mikronutrijenta, što ne utječe znatno na njegovu nutritivnu vrijednost. Primjerice, jedna mala žlica smeđeg šećera sadrži samo 0,02 mg željeza, što je zanemarivo u odnosu na dnevne preporučene potrebe čovjeka - objašnjava Sandra Hrg.

Foto: Shutterstock
Jeste li svjesni koliko šećera unesete u tijelo samo ispijajući svoj omiljeni topli napitak, naravno, pod pretpostavkom da ga uvijek sladite?

DO PET ČAJNIH ŽLIČICA DNEVNO

Zbog gustog slatkog tamnosmeđeg sirupa, melase, smeđi šećer ima specifičan okus karamele pa se stoga češće koristi u napicima poput kave i čaja, a daje specifičan okus i slasticama te pekarskim proizvodima. I to je sva njegova vrijednost.

- Unos šećera, i bijelog i smeđeg, treba maksimalno ograničiti. Oko pet čajnih žličica dnevno može se smatrati prihvatljivim kako ne bismo premašili udio u ukupnom dnevnom energetskom unosu. Ako znamo da 100 grama čokolade sadrži oko 50 grama šećera, jasno je koliko je lako premašiti dnevni preporučeni unos - upozorava nutricionistica Sandra Hrg. - Moramo imati na umu da šećer nije samo ono što dodajemo u kavu, čaj, kolače. Krije se u mnogim namirnicama kao što su voćni industrijski sokovi, gazirana pića, ali se u znatnoj mjeri dodaje i žitaricama koje često smatramo zdravim izborom za doručak.

Zdravije slatke zamjene

Umjesto bijelog i smeđeg šećera mnogo je zdravije koristiti javorov ili agavin sirup, ječmeni i rižin slad, med ili steviju. Suho voće i orašasti plodovi mogu djelomično zamijeniti šećer u kolačima. Samo umjerena konzumacija šećera nije opasna za zdravlje, osim, naravno, kod specifičnih zdravstvenih stanja. A izbor šećera ovisi najviše o ukusu - kaže nutricionistica Sandra Hrg.

Linker
14. lipanj 2024 20:21