Dijetalna pića nisu bezopasna: Evo kako mogu povećati rizik od ozbiljnih bolesti

Ljubitelji dijetalnih gaziranih pića imaju svoje razloge za opsjednutost omiljenim dijetalnim napitkom - nekima je to okus, a drugima činjenica da ne sadrži šećer. Uostalom, ne dobivate dozu kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze koja vam podiže šećer u krvi kao kod običnog gaziranog soka.

Ali ipak je važno pratiti koliko pijete. Reper Fat Joe nedavno je priznao da je pio između 30 i 40 limenki dijetalnog gaziranog soka dnevno, što je potaknulo pitanje: koliko je previše?

Umjetna sladila

Kako bi se dodao slatki okus, a izbjegao šećer, koriste se različita sladila, ali s malo ili nimalo kalorija.

- Umjetna sladila se proizvode u laboratoriju, a biljna potječu iz prirodnih izvora. Ipak, ona su i dalje prerađena. Razlikuju se po intenzitetu slatkoće, zbog čega se koriste samo vrlo male količine - rekla je Vanessa Rissetto, registrirana dijetetičarka.

Najčešća sladila u dijetalnim gaziranim sokovima:

• Aspartam - otprilike 200 puta slađi od šećera i u probavnom sustavu se razgrađuje u aminokiseline.
• Sukraloza - dobiva se iz šećera, ali tijelo je ne metabolizira kao šećer.
• Saharin - jedno od najstarijih umjetnih sladila i koristi se kao zamjena za šećer.
• Acesulfam kalij (Ace-K) - često se miješa s drugim sladilima radi boljeg okusa.
• Stevija - biljna opcija koja ima minimalan utjecaj na šećer u krvi.
• Monk fruit - još jedna biljna opcija koja se često miješa s drugim sladilima.

Sladila koja se koriste u Europskoj uniji i Hrvatskoj moraju biti odobrena prema mehanizmima EU zakonodavstva i imati definirani ADI („Acceptable Daily Intake” - prihvatljivi dnevni unos). Sva se ova sladila smatraju sigurnima u normalnim količinama, iako neki ljudi preferiraju biljna poput stevije ili monk fruita jer im se čine “prirodnija” i možda manje utječu na crijevni mikrobiom. Ipak, dr. Adam Perlman iz Pendulum Therapeutics napominje da se nijedno ne smatra zdravim - neka mogu biti blaža za organizam, ali određena (npr. sukraloza ili saharin) povezana su s promjenama crijevnih bakterija koje mogu utjecati na regulaciju šećera u krvi. Stoga, čak i bez šećera, nekoliko limenki dnevno povezano je s višim rizikom za dijabetes tipa 2, srčane bolesti i moždani udar.

Što se događa u tijelu?

Umjetna sladila poput aspartama, sukraloze i saharina mogu promijeniti način na koji tijelo reagira na glukozu. - Ona stimuliraju receptore za slatki okus, pripremajući tijelo da očekuje kalorije. S vremenom ta nepodudarnost može smanjiti osjetljivost na inzulin, otežavajući tijelu regulaciju šećera u krvi - objašnjava Rissetto. Uz to, vaša crijevna flora može biti promijenjena tim sladilima, što može narušiti metabolizam glukoze i povećati upalu - oba čimbenika rizika za dijabetes tipa 2.

Kad vaše tijelo doživi promjene u crijevnim bakterijama i inzulinskoj rezistenciji, može doći do porasta sistemske upale, “što je osnovni mehanizam u srčanim bolestima”, kaže Rissetto. Hormonske i metaboličke promjene od umjetnih sladila mogu povećati trigliceride i smanjiti “dobar” kolesterol (HDL), što dovodi do oštećenja stijenki krvnih žila, povišenog krvnog tlaka i većeg rizika od ateroskleroze.

Unatoč nazivu, dijetalni gazirani sokovi mogu poticati debljanje, viši krvni tlak i dijabetes - što su sve značajni čimbenici rizika za moždani udar i kraći životni vijek. Osim toga, mogu oštetiti zubnu caklinu i otvoriti put bolestima zuba, a kofein, koji također sadrže, može izazvati nadutost, nervozu, glavobolje, probleme sa snom i povećati žudnju za slatkom hranom kod osjetljivijih osoba.

Žudnja za hranom

Umjetna sladila također su poznata po tome da ljude potiču na veću konzumaciju šećera ili druge hrane tijekom dana. Iako ne donose kalorije, moždani centri za nagradu hranom mogu se zbuniti nakon što popijete dijetalni sok.

- Tijelo očekuje energiju nakon što osjeti slatkoću - kad je ne dobije, signali gladi mogu se pojačati, potičući veći unos hrane - objasnila je Rissetto.

Vaše tijelo također ima dopaminski ciklus nagrađivanja pa kada osjeti nešto slatko, to potiče oslobađanje dopamina u centru za nagradu u mozgu. - Bez stvarnog unosa energije, ‘nagrada’ se čini nepotpunom, što osobu može potaknuti na češće grickanje, osobito slatke ili visokougljikohidratne hrane - dodala je Rissetto.

Rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Studija iz 2009. pokazala je da je svakodnevna konzumacija dijetalnih sokova povezana s 36 posto većim rizikom od nastanka metaboličkog sindroma i 67 posto većim rizikom od dijabetesa tipa 2 u odnosu na one koji ih ne konzumiraju. Također se pokazalo da je i jedna limenka dijetalnog gaziranog soka dnevno povezana s 38 posto većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s ljudima koji rijetko piju zaslađene (umjetnim sladilima ili šećerom) napitke. U opasnosti je i kardiovaskularni sustav jer su zamjenska sladila povezana s devet posto većim rizikom od bilo koje vrste kardiovaskularnog problema (uključujući srčani udar) i 18 posto većim rizikom za moždani udar. Jedna studija pokazala je da je svaka dodatna čajna žličica umjetnog sladila povezana s povećanim rizikom od općih kardiovaskularnih bolesti, koronarne bolesti srca, bolesti perifernih arterija i srčanog zatajenja.

Koliko je “sigurno”

Stručnjaci preporučuju uobičajeno piti vodu ili nezaslađene napitke. - Dijetalna gazirana pića tretirala bih kao povremeni napitak, a ne glavni izvor hidratacije - kaže Rissetto.