Brže i jeftinije! Ova terapija revolucionarni je napredak u liječenju raka, a možemo je proizvoditi i u Hrvatskoj

Golem je interes za razvoj staničnih imunoterapija, a trenutačno je više od 3800 prijavljenih kliničkih studija u kojima su obuhvaćene maligne hematološke bolesti i najčešći oblici solidnih tumora, poput raka dojke, prostate, pluća, debelog crijeva, glioblastoma, bubrega, gušterače, melanoma...

Pitali smo naše liječnike koje su prednosti terapije za kojom vlada golemi interes u svijetu.

Prof. dr. sc. Mladen Merćep, dr. med., Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, voditelj Zaklade Zora

Za koga su novi oblici staničnih imunoterapija?

Stanična terapija, posebice CAR-T (od engl. chimeric antigen receptor, tj. kimerički antigenski receptor) stanična terapija, predstavlja revolucionarni napredak u liječenju raka, omogućujući dugotrajni nestanak svih znakova bolesti i izlječenje kod pacijenata s prethodno neizlječivim oblicima hematoloških maligniteta. Ovi rezultati posebno su impresivni jer su dobiveni kod pacijenata koji više nisu odgovarali na druge oblike liječenja te je prognoza za njih bila krajnje loša. Uz to, ova personalizirana terapija ne samo da pokazuje impresivne stope odgovora i preživljenja kod relapsnih i refraktornih oblika leukemije, limfoma i multiplog mijeloma već i otvara nove mogućnosti u liječenju solidnih tumora, obećavajući revoluciju u onkologiji s manje nuspojava i boljom kvalitetom života pacijenata.

Zaklada Zora osnovana je s ciljem da se terapija pokrene u Hrvatskoj?

Zaklada Zora planira uvesti četiri oblika staničnih imunoterapija tumora, i to liječenje korištenjem limfocita T s kimeričkim receptorom (CAR-T-limfociti), tumor infiltrirajućim limfocitima (TIL) koji prepoznaju izmijenjene bjelančevine tumora, tumorskim cjepivima te onkolitičkim virusima, koji imaju potencijal i u liječenju glioblastoma. Prvi oblik stanične imunoterapije tumora koji ćemo uvesti u suradnji s KBC-om Sestre milosrdnice, Zavodom za hematologiju KBC-a Zagreb, KB-om Merkur, Klinikom za dječje bolesti Zagreb te s prof. dr. sc. Samom Zver, predstojnikom Zavoda za hematologiju Sveučilišnog kliničkog centra u Ljubljani čija grupa radi na uvođenju CAR-T liječenja u Sloveniji, te tvrtkom Caring Cross iz SAD-a je CART- stanična terapija B-staničnih limfoma i leukemija korištenjem nove generacije vektora koji istovremeno prepoznaju tri biljega na površini tumorske stanice, dok sadašnji komercijalno dostupni prepoznaju jedan.

Nedostaje novac?

Kako bismo uspostavili stanične imunoterapije tumora, pokrenuli smo prikupljanje donacija. U prvoj fazi potrebno je prikupiti oko milijun eura za pokretanje liječenja CAR-T stanicama, dok je za pokretanje svih planiranih oblika stanične imunoterapije nužno prikupiti oko 2,5 milijuna eura. Ovaj trošak je relativno skroman u usporedbi s troškovima nabave druge napredne opreme u medicini. Već za cijenu jednog uređaja za magnetsku rezonancu možemo uvesti proizvodnju novog, naprednog oblika liječenja CAR-T pripravcima te ga proizvodnjom prvih pet pripravaka u potpunosti možemo otplatiti, da bismo nakon toga trajno ostvarivali uštede od oko 200.000 eura po pacijentu te pri tome mogli liječiti pacijente koji nemaju druge mogućnosti liječenja. Stoga se nadam da ćemo svi svojim doprinosom omogućiti početak proizvodnje ovih terapija te da će HZZO plaćati ove oblike liječenja i omogućiti njihovu dostupnost bez provođenja kampanje skupljanja priloga za pojedine pacijente.

Jesu li stanične imunoterapije tumora sada dostupne kod nas?

HZZO plaća samo za liječenje B-stanične akutne limfoblastične leukemije u relapsu u bolesnika mlađih od 20 godina te za liječenje difuznog velikostaničnog limfoma B-stanica u odraslih s aktivnom bolesti nakon najmanje dvije linije liječenja. Ni jedan oblik CAR-T terapije odobren za liječenje multiplog mijeloma kod nas nije dostupan, kao ni drugi oblici stanične imunoterapije.

Doc. dr. sc. Marija Zekušić

Waves komunikacije

Kako se dobiva CAR-T stanična terapija?

CAR-T terapija je personalizirani oblik liječenja koji započinje prikupljanjem bijelih krvnih stanica iz krvi bolesnika, uključujući limfocite. Posebnom metodom izoliraju se bolesnikove T-stanice, koje se zatim genetski modificiraju u laboratoriju kako bi na svojoj površini proizvele proteine poznate kao kimerički antigenski receptori (CAR). Ovi receptori omogućuju T-stanicama da prepoznaju i vežu se na specifične proteine, odnosno antigene, prisutne na površini malignih stanica. Nakon genetske modifikacije, CAR-T stanice se umnožavaju u kulturi tkiva u laboratoriju u milijune stanica te putem infuzije vraćaju u organizam bolesniku. U tijelu se CAR-T stanice dodatno razmnožavaju i, vođene svojim specifično dizajniranim receptorima, prepoznaju i uništavaju maligne stanice koje na svojoj površini imaju ciljni antigen.

Gdje bi se odvijala domaća proizvodnja?

U KBC-u Sestre milosrdnice organiziran je Odjel banka tkiva i stanica u kojem se nalazi Laboratorij za tkivno inženjerstvo u sklopu kojega sada proizvodimo više vrsta staničnih pripravaka te planiramo provesti validaciju proizvodnje i kontrolu kvalitete CAR-T staničnih pripravaka. Budući da imamo odgovarajući prostor te educirane djelatnike koji imaju stručna znanja u području transplantacijske imunologije, biologije matičnih stanica i tkivnog inženjerstva, spremni smo za početak validacije proizvodnje čim prikupimo dovoljno sredstva.

Kada bi prvi pacijenti mogli dobiti ‘domaću‘ CAR-T terapiju?

Zbog opsežno i detaljno provedene pripreme projekta, uz primjerenu suradnju s Ministarstvom zdravstva, prvi pacijenti u Hrvatskoj bi trebali dobiti CAR-T pripravak u roku od godinu dana od prikupljanja nužnih sredstava. Uz dramatično manje troškove i znatno bolje ishode liječenja, vrlo bitna prednost uvođenja proizvodnje staničnih imunoterapija kod nas je kratko vrijeme proizvodnje CAR-T pripravaka od šest do sedam dana u usporedbi s oko pet tjedana koliko traje ciklus od uzimanja stanica pacijenta, slanja do mjesta proizvodnje u inozemstvu te do primjene CAR-T pripravka.