Tog 25. srpnja 1978. cijeli svijet iščekivao je plač jedne bebe u Engleskoj, a rođenje djevojčice Louise Joy Brown carskim rezom u Općoj bolnici Oldham označilo je globalnu prekretnicu. Louise je prva beba začeta postupkom in vitro oplodnje (IVF) i danas je, gotovo pedeset godina nakon rođenja, jedna od najistaknutijih osoba na polju izvantjelesne oplodnje. Kao ambasadorica IVF-a prvi put gostuje u Hrvatskoj, u sklopu 15. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji se ovaj vikend održava u Opatiji. Svojim je govorom nadahnula okupljene stručnjake, a ujedno i predstavlja Netflixov dokumentarni film Joy iz 2024., koji odaje počast ljudima koji su bili pioniri IVF-a i omogućili njezino rođenje, ali i rođenje milijuna druge djece.
- Kao prva osoba rođena zahvaljujući IVF metodi u svijetu, odrasla sam pod svjetlom reflektora. Moje rođenje bila je nada za milijune ljudi diljem svijeta koji nisu mogli imati djecu prirodnim putem. Danas sam ambasadorica u brojnim kampanjama koje dižu svijest javnosti o humanoj reprodukciji i važnosti edukacije ljudi o mogućnostima koje imaju kako bi postali roditelji. Željela bih svima poručiti da nikada ne gube nadu. Najbolji primjer je moja majka, koja je prije 47 godina vjerovala u moje rođenje, iako su njezine šanse tada bile jedan naprema milijun. Od tada do danas medicina je iznimno napredovala i mnogi parovi su zahvaljujući njoj danas sretni roditelji - rekla je Louise Brown u Opatiji.
Nastoji živjeti mirnim životom
Kad ne putuje po svijetu kao ambasadorica IVF-a, živi u Bristolu sa suprugom, imaju dva sina, koji su začeti prirodnim putem, no baš kao što su njezini roditelji objasnili njoj, i ona je objasnila svojim sinovima kako je njihova mama došla na svijet - kako bi im olakšala da razumiju veliki interes koji vlada gdje god se pojavi.
- Pustila sam im video svog rođenja i rekla: Baš kao što su i meni moji roditelji, a vaši baka i djed, rekli, došla sam na svijet malo drugačijim putem, ali mogu biti jednaka kao i sva druga djeca - rekla je Louise Brown i dodala da su se njezini roditelji trudili osigurati joj normalno djetinjstvo unatoč brojnim intervjuima kojima je obitelj bila izložena.
- Kad sam krenula u školu, čak je o meni pisalo i nekoliko rečenica u našim udžbenicima. Svima je to bilo zanimljivo i svi su pitali kako sam ja to drugačije došla na svijet. No, ja bih uvijek govorila da nisam znanstvenica niti liječnica i ne bih se upuštala u stručna objašnjenja. Živjela sam normalno, s velikim povjerenjem u liječnike i u IVF. Takvo je povjerenje imala i moja majka - rekla je.
Borba roditelja s neplodnošću
Njezini roditelji, Lesley i John Brown, borili su se s neplodnošću devet godina. Testovi su otkrili da su Lesleyini jajovodi bili blokirani, a liječnik u lokalnoj klinici obavijestio ju je o dr. Patricku Steptoeu, koji je razvijao tretman za žene sa začepljenim jajovodima. Iako je eksperimentalni postupak nudio vrlo malu šansu - jednu naprema milijun, Lesley se obratila dr. Steptoeu za pomoć. Uz pomoć ginekologa dr. Steptoea, embriologa dr. Roberta Edwardsa i medicinske sestre i laboratorijske tehničarke Jean Purdy, Lesley je zatrudnjela in vitro oplodnjom u prosincu 1977., a u srpnju iduće godine zdrava beba Louise postala je prva beba začeta in vitro oplodnjom koja se ikada rodila.
Ne samo da je zdravstveni trojac omogućio Louiseino rođenje, već su odigrali ulogu i u odabiru njezina imena.
- Liječnici su mi dali srednje ime Joy jer su rekli da moje rođenje može donijeti radost mnogim ljudima. Želim živjeti u skladu s tim imenom - ispričala je Louise za People 2017. godine.
Njezin dan rođenja obilježava se kao Svjetski dan IVF-a, zahvaljujući kojemu je do danas u svijetu rođeno više od 13 milijuna djece. Samo sedam godina nakon rođenja Louise Brown 1978. i u Hrvatskoj je rođena prva beba začeta IVF-om. U Klinici za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj, pod vodstvom prof. dr. sc. Velimira Šimunića, 23. listopada 1983. rođen je Robert Veriga, što je Hrvatsku svrstalo u svjetski vrh in vitro oplodnje. Danas je kod nas više od 40 tisuća djece rođeno zahvaljujući IVF-u.
Pomoću IVF-a Louiseini roditelji dobili su i drugo dijete; njihova kći Natalie rođena je 1982. godine i postala je 40. dijete na svijetu koje je rođeno zahvaljujući in vitro oplodnji. I Natalie je dospjela na naslovnice medija u svibnju 1999. kada je postala prvo IVF dijete koje je rodilo.
Neviđeni interes medija
„Louise je počela privlačiti pozornost medija i javnosti prije nego što se uopće rodila. Kada je vijest o Lesleyinoj trudnoći putem IVF-a procurila u medije, bila je prisiljena sakriti se kako bi zaštitila sebe i svoje nerođeno dijete. Bili smo zabrinuti da će izgubiti dijete, fetus, jer su novinari jurili gospođu Brown po cijelom Bristolu gdje je živjela”, rekao je dr. Edwards za BBC 2008. godine.
„Dr. Patrick Steptoe je potajno sakrio majku u svoj automobil i odvezao je do majčine kuće u Lincolnu, novinari nisu znali gdje je. I dok je Lesleyin carski rez bio planiran usred noći kako bi se izbjegli novinari, sam porod je snimljen. Kao dokaz. Inače bi bilo skeptika koji bi mogli tvrditi da je mogla zatrudnjeti prirodnim putem, bez obzira na to što bismo mi rekli”, ispričao je također za BBC dr. John Webster, koji je porodio Louise.
Louiseino rođenje postalo je međunarodna medijska senzacija, a novorođenče se pojavilo na naslovnicama novina i časopisa diljem svijeta. Lesley, John i beba Louise također su ubrzo krenuli na šestomjesečnu medijsku turneju, posjetivši Japan, SAD, Kanadu i Irsku.
U međuvremenu, Brownovi su primili stotine čestitki od dobronamjernika i onih koji se bore s neplodnošću, ali je bilo i drugačijih pisama. Kako se Louise prisjetila i ispričala 2015. u jednom od svojih brojnih javnih nastupa, „neki su postavljali pitanja o etici izvantjelesne oplodnje, dok su drugi kritizirali moje roditelje što su porod učinili tako javnim".
„Moji roditelji nisu imali izbora”, rekla je Louise za TIME, „da nisu bili otvoreni medijima, ljudi bi ih pitali: Zašto je ne možemo vidjeti? Što nije u redu s njom? Steptoe i Edwards trebali su javan porod. Da nešto nije bilo u redu, to bi bio kraj IVF-a.”
Nobelova nagrada
Nitko od pionira in vitro oplodnje danas više nije živ. Purdy je umrla 1985. od melanoma u dobi od samo 39 godina, prema navodima klinike za plodnost Bourn Hall koju je liječnički trojac osnovao nakon rođenja Louise J. Brown. Tri godine kasnije, 1988., dr. Steptoe je umro u dobi od 74 godine, također od raka, navodi The New York Times. Dr. Edwards nadživio je svoje kolege više od dva desetljeća, umro je 2013., u 88. godini. Tri godine prije smrti dobio je Nobelovu nagradu za svoj revolucionarni rad na razvoju in vitro oplodnje. Budući da se Nobelova nagrada ne dodjeljuje posthumno, zasluge, nažalost, nisu išle dr. Steptoeu ni Purdy.
Nakon što su joj roditelji umrli (John 2007. i Lesley 2012.), Louise je napisala knjigu „Louise Brown: Moj život kao prva beba iz epruvete na svijetu” u njihovu čast.
Neplodno 17 posto parova
Postupak IVF-a od prve bebe doživio je veliki procvat iako je i dalje broj parova koji se bore s neplodnošću jako velik. Među glavnim razlozima je odgoda rađanja, a nakon 35. godine fertilitet u žena počinje značajno opadati.
- Danas se računa kako je 15 do 17 posto parova neplodno, što znači da svaki šesti par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. To je kod nas oko 80.000 parova koji imaju poteškoće sa začećem. Metode potpomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF), rezultirale su rađanjem više od 13 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski potpomognutom oplodnjom čine pet posto ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine - rečeno je na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa u čijem su fokusu ove godine bile teme vezane za liječenje neplodnosti s kliničkog i embriološkog aspekta, interpretaciju podataka o uspješnosti IVF postupaka, debljinu, cijepljenje protiv HPV-a, endometriozu i menopauzu.
Budućnost potpomognute oplodnje
Prema istraživanjima i predviđanjima, u sljedećih deset godina potpomognuta oplodnja bit će sigurnija, kraća i jednostavnija. Očekuje se manje injekcija, više prilagodbe svakoj ženi i više dogovora na daljinu, što znači i manje dolazaka u bolnicu/kliniku i manji stres za svaku ženu. Odabir embrija postat će manje invazivan: više ćemo se oslanjati na snimke razvoja u inkubatoru i analizu medija u kojem embrij raste. Umjetna inteligencija tu će biti saveznik koji daje dosljednije procjene, ali neće sama donositi odluke, nego uz liječnika i jasne dokaze. Očuvanje plodnosti (zamrzavanje jajnih stanica ili tkiva jajnika) postat će dostupnije onkološkim pacijenticama i ženama s povišenim rizikom.
- Ključni čimbenici na kojima ponajprije treba poraditi u Hrvatskoj, i to zajedničkim djelovanjem države, zdravstvenih djelatnika i udruga pacijenata, su osvješćivanje problema neplodnosti, edukacija i promjena javnog mnijenja. Poseban naglasak stavlja se na kvalitetu i sigurnost IVF-a, pravilnu interpretaciju podataka o uspješnosti IVF postupaka te standardizaciju registra podataka u Europi. Vrlo je važno uzeti u obzir sve demografske i medicinske čimbenike prilikom interpretacije podataka uspješnosti IVF postupaka, jer u suprotnom dolazi do pogrešnih interpretacija koje mogu dovesti u zabludu brojne parove koji se bore s ovim problemom - istaknula je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju Ministarstva zdravstva, članica Izvršnog odbora Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) i članica Nadzornog odbora Paneuropskog registra za medicinski potpomognutu oplodnju (EuMAR).
Predviđanja idu u smjeru sve većeg naglaska na prevenciji, isticanju važnosti zdravog načina života, borbi protiv debljine, smanjenju utjecaja okolišnih čimbenika i eliminaciji HPV-a zahvaljujući dostupnom cjepivu.
- To je budućnost u kojoj se uspjeh ne mjeri isključivo rođenjem djeteta, nego i zdravljem majke i sigurnošću cijelog procesa, što je i cilj svakog IVF postupka - rekla je prof. Pavičić Baldani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....