Živci su vam tanki? Želite sve odmah? Evo kako možete postati strpljiviji uz isprobane savjete stručnjaka

Kažu da je strpljivost vrlina. No, nitko nas zapravo nikada nije učio kako da budemo strpljivi, bilo da je riječ o čekanju u dugim redovima, prometnim gužvama ili kad vas partner ili dijete po treći put zaredom pita što treba kupiti u trgovini. Istina je da su neki ljudi prirodno strpljiviji od drugih. Prema dr. Geoffreyu Goldu, njujorškom psihologu i psihoterapeutu, određene crte osobnosti bolje se prilagođavaju situacijama nesigurnosti ili su spremnije drugima opravdati neke male zaboravnosti, pogreške i slično.

- No, strpljenje nije nužno osobina s kojom se rađate, već je nešto na čemu možete raditi i što možete uvježbati. To podrazumijeva rad na emocionalnim vještinama poput toga da ste sposobni mirno sjediti iako vam je dosadno, frustrirani ste ili anksiozni, ali i prakticiranje mindfulnessa i samosuosjećanja - kaže dr. Gold.

Ako strpljivost nije nešto čime biste se mogli pohvaliti, donosimo vam kratak vodič kako možete postati strpljiviji u svakodnevnom životu. I to na vlastitu dobrobit i na dobrobit vaše okoline.

Za početak, definirajte što točno znači biti strpljiv

Ako vaša ideja strpljivosti znači da uvijek morate biti popustljivi, da vam nikada ne smije biti dosadno i da morate ostati smireni u svakoj neugodnoj situaciji, nije čudo da vam to izgleda kao nemoguća misija. Takva verzija strpljivosti nije realna i ne bi trebala biti cilj kojem ćete težiti.

- Kod strpljivosti se više radi o tome da se riješite potrebe da sve uvijek morate držati pod kontrolom. Ljudi koji su skloni biti nestrpljivi obično imaju manju sposobnost prihvaćanja. To da ne želite prihvatiti koliko dugo nešto traje, da ne prihvaćate da je potrebno neko vrijeme da shvatite i usvojite neku novu vještinu ili znanje i slično prirodno izaziva navalu frustracija, uznemirenosti, čak i bijesa – kaže psihoterapeutkinja dr. Fanny Tristan. Dodaje da su, s druge strane, osobe koje kao da bez ikakvog napora idu "kako ih voda nosi" obično smirenije i zadovoljnije, prizemljenije su i svjesnije da je stvarnost takva da se uvijek nešto može zakomplicirati. Takve osobe znaju da neka elektronska pogreška može upropastiti njihov cjelodnevni trud ili da osoba kojoj su poslali mail ili poruku možda ne može odgovoriti odmah. To ne znači da oni vole takve nepredvidive situacije, već samo da ih znaju prihvatiti, a da im one ne pokvare raspoloženje.

Ne morate podivljati na svaki zastoj

fizkes/Shutterstock

Izađite iz svoje glave i uđite u tuđe cipele

Koji je najveći razlog zbog kojeg poludimo kad život ne ide onako kako smo zamislili? To što se stalno držimo gomile neizgovorenih "trebalo bi". Konobar bi trebao biti brži, vaš cimer ili partner bi trebao oprati suđe prije spavanja, vaša ozljeda bi trebala zacijeliti ubrzo nakon što ste učinili sve što vam je liječnik rekao... No, samo zato što bi nešto "trebalo" biti ovakvo ili onakvo ne znači da se vi morate ponašati kao da upravo tako i jedino tako mora i može biti, nastavlja dr. Tristan.

- Usredotočeni ste na življenje svog života pa se vrlo lako događa da povjerujete da se i svi drugi kreću i žive po vašem rasporedu. Osim toga, kad ste obuzeti frustracijom, teško je zastati i uvidjeti da i drugi imaju vlastite prioritete, kašnjenja, propale planove i slično - dodaje dr. Gold. Stoga je, ističe, jednako kao što je važno vježbati prihvaćanje, važno i vježbati empatiju. Prije nego što planete, nešto nekome doviknete ili date neki pasivno-agresivni komentar, pokušajte zastati i razmisliti koji bi uzroci mogli biti da se nešto ne odvija predviđenim tempom i redoslijedom. Možda je vaš konobar zatrpan s još deset narudžbi ili je vaš partner imao težak dan ili tjedan na poslu. Takva promjena perspektive može vam pomoći da shvatite da većina životnih nezgoda i smetnji nije osobno usmjerena protiv vas te da, najčešće, nisu vrijedne vaših tantruma.

Usporite, počevši s pokretima

Možda vam se ovaj savjet čini kontraproduktivnim: kad se sve čini histerično užurbano i kaotično, usporite. Užurbanost i kaos samo potvrđuju vašem tijelu i umu da se događa neka kriza koju "morate odmah riješiti".

- To će vas još jače uznemiriti i bit ćete još anksiozniji - smatra dr. Gold. - S druge strane, kad fizički usporite, i vaš frenetičan mozak će usporiti. To može uključivati odupiranje porivu da trčite po pločniku ili tri duboka udaha udahnete prije nego što pošaljete ljutitu poruku dostavljaču hrane koju ste naručili. Čak i samo ako si date malo više vremena dok govorite, žvačete ili pišete poruke u svakodnevnom životu, to može učiniti čuda za postupno građenje strpljivosti kao vještine. Kad osjetite da držite tijelo pod kontrolom, moći ćete se ohladiti i smiriti. Tako ćete početi jasnije razmišljati i lakše izlaziti na kraj sa svime onime što stavlja na tešku kušnju vaše strpljenje.

Iskoristite tijelo da se riješite nemirne energije

Čak i kad date sve od sebe da strpljivo čekate, nestrpljivost se nakuplja i nakuplja sve dok na kraju ipak ne "puknete". Lako je razljutiti se i uzrujati kad u tijelu imate tu energiju koju morate na neki način osloboditi. No, umjesto da nekoga udarite, izderete se na nekoga ili ga iskomentirate u nekoj grupi, rasteretite um nečim fizičkim ili senzorijalnim.

- Možete isprobati igranje s fidgetom dok čekate da vaš spori kolega odradi svoj dio posla ili stiskanje antistres loptice dok čekate u dugom redu ili u prometnoj gužvi. Koliko god ludo vam to može zvučati, takve sitne vježbe usmjerene na tijelo brzo hlade intenzivne emocije i mozgu daju priliku da lakše izađe na kraj s frustracijama – savjetuje dr. Gold dodajući da je to i znanstveno dokazano.

Nekima pomaže gnječenje antistresne loptice

Monkey Business Images/Shutterstock

Počnite uživati u tome da ne radite ništa

- Strpljiv se ne postaje preko noći niti nakon jednog ili dva "mindful" trenutka. To iziskuje da se stalno iznova navikavate na nesigurnost i na dosadu bez žalopojki i gunđanja, a to je prilično teško u današnjoj kulturi neprekidnog prigovaranja. Često smo navikli juriti od jedne do druge stvari: buđenje, provjera mobitela, kava, odlazak na posao... Sva ta svakodnevna užurbanost trenira vaš mozak koji onda očekuje stalnu akciju i postaje razdražljiv iste sekunde kad se stvari uspore ili, još gore, zastanu. Upravo zato mogu imati nevjerojatno moćan učinak trenuci koje uzmete samo za sebe, da jednostavno "budete" i ne radite baš ništa – kaže dr. Gold. Predlaže da, primjerice, nakon nedjeljnog obiteljskog ručka ne planirate ništa. Budite fleksibilni, odmarajte se i ne pripremajte se ni za što, pustite da vas dan odvede u bilo kojem smjeru. Ili, pak, svaki dan provedite desedt minuta posve isključeni, bez mobitela i ekrana koji bi vas mogli ometati u vašoj neobičnoj sporosti i miru. S vremenom će te pauze, kako kaže dr. Gold, naučiti vaš mozak moćnu lekciju, a to je "da je sve u redu i da ponekad zaista imate viška vremena". Što više budete u to vjerovali, manju će moć nad vama imati svakodnevne smetnje i kašnjenja.