Žene i majke najčešće zanemaruju vlastite potrebe. Odgovorite na tri pitanja i procijenite u kakvom ste stanju

‘Mummy‘s been having a lot of big feelings recently... I feel a bit confused... I feel like I don‘t really know what I‘m doing‘, tako Adele započinje pjesmu My Little Love iz 2021., upućenu svom sinu. U njoj ranjivo progovara o borbi s tjeskobom i depresijom - emocijama koje proživljava sve veći broj žena, osobito majki, i to u tišini.

Jer danas se od žene očekuje da bude superwoman: prisutna majka, uspješna profesionalka, strpljiva partnerica, emocionalno stabilna prijateljica, savršeno organizirana, dotjerana i - učinkovita. Čak i kad nije dobro, treba biti dostupna i nasmijana.

No, realnost je drugačija. Sve više žena živi u stanju iscrpljenosti, tihe anksioznosti, emocionalne napetosti i unutarnje borbe. I važno je naglasiti: biti ‘nije dobro‘ - nije pogrešno. To je signal. I to je u redu ako je dio akutne faze kroz koju prolazimo, osobito kada si damo pravo na to stanje i objasnimo ga svojoj djeci. Jer i dijete ima pravo znati da emocije nisu opasne. Ima pravo naučiti da se i mama ponekad osjeća loše, ali da ga i dalje voli. I da se sve to može proći - zajedno.

Pod teretom mnogih uloga koje žena ima, nerijetko zaboravlja na sebe, svoje osjećaje i potrebe

SHUTTERSTOCK

Svibanj - mjesec mentalnog zdravlja

Svibanj je mjesec posvećen mentalnom zdravlju - i prilika da skinemo stigmu s unutarnjih borbi koje često tiho nosimo. Podsjeća nas da psihička ravnoteža nije luksuz, već temelj zdravlja, odnosa i života. Iako se mentalno zdravlje tiče svih, žene su često u posebno ranjivoj skupini i zato zaslužuju posebno poglavlje.

Statistički podaci otkrivaju ozbiljnost situacije: svaka treća žena u Europskoj uniji tijekom života prođe kroz epizodu anksioznosti ili depresije. U Hrvatskoj gotovo 17 posto odraslih žena živi s nekim oblikom psihičkih smetnji - od depresivnosti i nesanice do kroničnog stresa. Depresija je kod žena dijagnosticirana dvostruko češće nego kod muškaraca. Uz to, žene češće pokazuju simptome tzv. funkcionalne anksioznosti - koja se ne vidi uvijek izvana jer se skriva iza savršenog izgleda, stalne dostupnosti i pretjerane angažiranosti. Upravo kroz rad s tim ženama, kroz njihove priče i tišine, svakodnevno svjedočim koliko toga nose same. To su žene koje sve ‘funkcioniraju‘, ali iznutra pucaju.

Kronični umor i bezvoljnost često su prvi znakovi da nešto iznutra nije kako treba

SHUTTERSTOCK

Mentalno zdravlje žena: složenije nego što mislimo

Iako se često smatraju emocionalnim stupovima obitelji, žene su istovremeno i one koje najčešće zanemaruju vlastite potrebe. Nerijetko se događa da pod teretom višestrukih uloga - majke, partnerice, profesionalke, njegovateljice, prijateljice - postanu žrtve vlastite pretjerane odgovornosti. U želji da budu jake, funkcionalne i od pomoći svima, zaborave biti tu i za sebe.

Mnoge žive u tihoj unutarnjoj panici: da će zakazati na poslu, biti loše majke, nikad dovoljno dobre kćeri, neispunjene žene, i što sve ne. Zar je onda čudo što ih tijelo u nekom trenutku zaustavi - kroz anksioznost, nesanicu, napade panike, somatske simptome ili depresivne epizode.

Mentalne teškoće kod žena nerijetko se manifestiraju suptilno, ali postojano. Kronični umor i bezvoljnost, koji se ne mogu objasniti fizičkim uzrocima, često su prvi znakovi da nešto iznutra nije kako treba. Pojavi se povlačenje u sebe, osjećaj nepovezanosti, burne emocionalne reakcije ili čak osjećaj kao da se "gubi kontrola". Tjelesni simptomi poput nesanice, napetosti u tijelu, migrena ili stezanja u prsima postaju svakodnevica, kao i sveprisutni osjećaji krivnje i nedostatnosti - bez obzira na to koliko žena objektivno postiže u životu.

Uzroci su složeni i često isprepleteni. Hormonalne oscilacije tijekom PMS-a, trudnoće, post porođajnog razdoblja ili menopauze - mogu značajno utjecati na emocionalnu ravnotežu.

Treba spomenuti i traumatične porode, post porođajnu depresiju i kao dugotrajan oporavak nakon ozbiljnih bolesti, osobito onkoloških, itekako ostavljaju i fizičke i psihičke tragove. Tome se često pridružuje i nezdrav životni stil - neispavanost, preskakanje obroka, zanemarivanje vlastitih potreba - koji dodatno iscrpljuje organizam.

Međutim, često su u pozadini i mnogo dublji uzroci, kao što su emocionalne rane iz djetinjstva, traumatični odnosi, brakovi bez podrške, kao i stalna potreba da budemo dobre, požrtvovne, nenametljive i zahvalne.

Ono što dodatno komplicira situaciju jest što su žene često izvrsne u ‘maskiranju‘ svojih teškoća. Perfekcionizam, potreba za kontrolom i hiperfunkcionalnost mogu godinama prikrivati činjenicu da je iznutra - zapravo - jako teško.

Zato briga o sebi nije luksuz, nego nužnost. Prepoznavanje da nismo dobro prvi je korak prema iscjeljenju. Kad žena stane i iskreno si prizna: “Ne mogu više ovako”, ona zapravo donosi prvu zdravu odluku u smjeru svog oporavka.

Ako već danima ili tjednima osjećate da ste ‘izvan sebe‘, usporite

SHUTTERSTOCK

Kako se pozabaviti sama sa sobom kad osjetiš da nisi dobro?

Prvi korak je priznanje. Ne drugima, nego sebi.

Ako već danima ili tjednima osjećate da ste ‘izvan sebe‘, iscrpljene, preosjetljive, emocionalno distancirane ili prenapete - usporite. Stanite.

Umjesto da i dalje gurate „da sve bude kako treba“, zapitajte se:

• Kako sam JA stvarno?
• Što mi uistinu treba?
• Kada sam zadnji put mislila na sebe, a ne na druge?

Konkretni koraci:

• Voditi emocionalni dnevnik osjećaja - napišite svaki dan tri rečenice o tome kako ste i što vam prolazi kroz tijelo.
• Uvedite mikro pauze - pet minuta bez mobitela, djece, obaveza - samo da osjetite sebe.
• Potražite podršku - psiholog, terapeut, grupa podrške ili prijateljica s kojom možete biti i osjećati se ranjivo i podijeliti svoja iskustva i osjećaje.
• Postavite barem jednu zdravu granicu - reći „ne“ nečemu što vas dodatno psihički i tjelesno iscrpljuje.
• Preispitajte svoj prioritete i raspored - jer ako se na zaustavite na vrijeme, sada, budite sigurni da će se prije ili kasnije vaše tijelo zaustaviti kasnije.

Preispitivanje vlastitih anksioznih misli i osjećaja

Evo još jedne korisne vježbe za cijenjene čitateljice koja se pokazala izuzetno korisnom u radu s ženama, - radi se o tehnici praćenja vlastitih misli i osjećaja. Ako ste anksiozni, ova vježba vam može pomoći da prepoznate negativne obrasce mišljenja koji mogu dovesti do anksioznosti i depresije. Može vam pomoći da prepoznate i ublažite intenzitet negativnih misli koje znaju biti jako neugodne i doprinosi većoj emocionalnoj otpornosti.

Kako funkcionira ova vježba?

• Započnite sa zapisivanjem misli: Kada osjetite stres ili tjeskobu, uzmite papir i olovku te zabilježite sve misli koje vam padaju na pamet. Često su to automatske negativne misli (npr. "Nikad ništa neću stići" ili ‘‘Opet ne stižem‘‘, "Nisam dovoljno dobra", "Ako pogriješim, svi će primijetiti i/ili ‘‘što će drugi reći").
• Povežite misli s osjećajima: Nakon što zabilježite misli, zabilježite i emocije koje osjećate. To vam pomaže da postanete svjesni kako misli mogu oblikovati vaše emocionalno stanje. Na primjer, ako mislite "Nikad ništa neću stići", možete osjetiti anksioznost, frustraciju ili tjeskobu.
• Procijenite realnost misli: Zatim se zapitajte – koliko su ove misli stvarno točne? Pokušajte preispitati svoje automatske misli i prepoznati moguće iskrivljene obrasce mišljenja, kao što su pretjerano generaliziranje, očekivanje najgoreg scenarija (katastrofiziranje) ili razmišljanje u krajnostima (crno-bijelo razmišljanje).
• Zamijenite misli realnijim opcijama: Na temelju te procjene, formulirajte pozitivne ili realistične misli koje će vam pomoći da se osjećate bolje. Na primjer, umjesto misli ‘‘Nikad ništa ne stižem‘‘, možete reći sebi: ‘‘Imam puno obveza, zato ću napraviti kratku listu prioriteta, te odabrati jednu stvar koju ću napraviti danas i dati sebi dopuštenje da ne moram sve stići odjednom. To je OK. Zašto bi?‘‘.

Redovito vježbajte: Korištenje ove vježbe može biti izuzetno moćan alat u prevenciji mentalnih bolesti jer omogućava aktivno prepoznate i modificirate negativne misli prije nego one postanu preplavljujuće. Naravno, zahtijeva praksu i strpljenje, ali s vremenom ćete postati svjesniji svojih misli i kako one utječu na vaše emocionalno stanje. Za žene koje se bore s anksioznošću, posebno je važno da ovu vježbu primjenjuju sustavno – jer upravo kroz ponavljanje i dosljednost razvijaju unutarnji osjećaj sigurnosti, kontrole i smirenosti.

Kada osjetite da vam nije dobro, važno je da ste sa svojim osjećajima iskreni prema djeci

SHUTTERSTOCK

Kako razgovarati s djetetom kada mama nije dobro?

Kada primijetite da se ne osjećate dobro, prvi korak je priznati to sebi i posvetiti se svom unutarnjem stanju. Međutim, kad dođe trenutak da svojoj djeci objasnite što se događa, važno je pristupiti razgovoru s pažnjom, ljubavlju i iskrenošću. Djeca, čak i kada su vrlo mala, izuzetno su osjetljiva na emocionalnu atmosferu u obitelji. Ponekad nisu potrebne riječi - djeca osjećaju promjene u vašem ponašanju, miru, pa čak i tišini. Ako niste dobro, oni to mogu primijetiti, što može izazvati zbunjenost, nesigurnost, pa čak i strah.

Kada osjetite da vam nije dobro, važno je objasniti im situaciju na način koji će im pružiti osjećaj sigurnosti i razumijevanja. Iako nije uvijek lako pronaći prave riječi, iskrenost i ljubav ključni su temelji. Možete im reći nešto poput: "Mama se sada osjeća tužno i umorno, ali ništa ne brini, volim te i uvijek ću biti tu za tebe." Tako im pokazujete da imate osjećaje, ali i da ćete uvijek biti tu za njih.

Jako je važno biti dosljedan u svojim reakcijama i ne skrivati svoje emocije, ali i ne ulaziti u previše detalje. Djeca uče kako prepoznati i obraditi vlastite emocije promatrajući način na koji se vi nosite sa svojim osjećajima. Ako im pružite osjećaj sigurnosti i ljubavi, lakše će razumjeti što se događa i znat će da je vaša ljubav prema njima neupitna, bez obzira na trenutačne teškoće.

Djeca, čak i kada su jako mala, imaju izuzetnu sposobnost osjećanja promjena u okolini i među ljudima koje vole. Nisu uvijek potrebni glasni plač ili vidljive emocije - djeca osjete promjene i onda kada mama šuti. Ako nije dobro, djeca to mogu primijetiti, pa se mogu osjećati zbunjeno, nesigurno ili čak uplašeno.

Kako bi im olakšali razumijevanje situacije i sačuvali njihov osjećaj sigurnosti, ključno je odabrati pravi trenutak i način komunikacije.

Ovdje su neki savjeti kako razgovarati s djetetom kada osjetite da nije sve u redu:

• Počnite iz ljubavi

Kada želite započeti razgovor s djetetom, odaberite trenutak kada se oboje osjećate smireno i povezano. U tom trenutku, dok ste u sigurnom okruženju, možete započeti razgovor s ljubavlju i nježnošću:

"Znaš, želim ti nešto reći jer te jako volim i želim da znaš da si siguran/sigurna."

Ovaj uvod šalje jasnu poruku ljubavi, brige i zaštite, stvarajući osjećaj sigurnosti kod djeteta i pripremajući ga na ozbiljan razgovor.

• Više slušajte, manje objašnjavajte

Ponekad djeca imaju bolje razumijevanje situacija nego što mislimo. Zato je važno postaviti jednostavna, ali duboka pitanja koja će im omogućiti da iskažu svoja osjećanja. Pitanje poput: "Kako se ti osjećaš kad vidiš da sam tužna?"

daje djetetu prostor da se otvori, iznese svoje misli i osjećaje. Ovo pitanje nije samo prilika za dijalog, već i za to da se dijete osjeća važnim u cijeloj situaciji. Tako ćete stvoriti dublji emocionalni kontakt, umjesto da samo objašnjavate svoje stanje.

• Budite tim

Za djecu je izuzetno važno da osjećaju kako nisu sami u situaciji u kojoj se nalazite. Iako se možda osjećate iscrpljeno ili tužno, ključno je da im prenesete sigurnost i poruku da ćete uvijek biti tu za njih. Možete im reći: "Iako sam ponekad tužna ili umorna, uvijek ću biti tu za tebe." Time ne samo da pružate osjećaj sigurnosti, nego i pokazujete djetetu da su voljeni i da je veza s vama, neovisno o vašim emocijama, uvijek čvrsta i snažna. To pomaže djetetu da razvije povjerenje, a istovremeno stvara temelj za emocionalnu otpornost i zdrav odnos.

Ovakav način komunikacije pomaže djetetu da se nosi s emocijama, pa i samo sudjeluje u procesu razumijevanja situacije te razvija emocionalnu inteligenciju. Kroz takve razgovore djeca uče kako se izražavati i prepoznavati vlastite emocije, a istovremeno osjećaju sigurnost i ljubav koja je ključna za njihov emocionalni razvoj.

Iskrenost o vlastitim osjećajima ključ za stvaranje sigurnog okruženja za djecu, dok istovremeno njegujemo vlastitu emocionalnu dobrobit

SHUTTERSTOCK

Nježnost prema sebi kao temelj zdravlja

Biti mama ne znači biti savršena. Biti mama znači biti dovoljno dobra. I kada se ne osjećate dobro, i dalje volite. I dalje ste tu. Briga o sebi nije luksuz – to je odgovornost. Prema sebi i onima koje volite.

U mjesecu mentalnog zdravlja, podsjetite se: vrijedite. I kada ste ranjivi. I kada ne znate. I kada samo dišete i pokušavate. To je dovoljno. A od toga počinje iscjeljenje.

Ako osjetite da niste dobro, da ste ispali iz ravnoteže – to je u redu, događa se svima. Nemojte čekati da stanje postane ozbiljno. Potražite stručnu pomoć na vrijeme. Mentalno zdravlje nije nešto što bi trebalo zanemariti. Prepoznavanje svojih granica i traženje podrške korak je prema samosvijesti i ozdravljenju. Stručnjaci, poput terapeuta ili psihologa, mogu vam pomoći da se nosite s izazovima i pronađete ravnotežu, kako biste mogli biti najbolja moguća verzija sebe – za sebe i svoju obitelj.

U mjesecu mentalnog zdravlja, važno je podsjetiti se da je iskrenost o vlastitim osjećajima ključ za stvaranje sigurnog okruženja za djecu, dok istovremeno njegujemo vlastitu emocionalnu dobrobit.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje