Majke instinktivno govore bebama višim i pjevnim glasom, a istraživanja potvrđuju da takav govor olakšava djeci razumijevanje jezika

 SHUTTERSTOCK
često pitanje

Zašto moje dijete još ne govori?!

Djeca se razvijaju različitim tempom i na različite načine u svakom aspektu, pa tako i kad je riječ o govoru. Većina beba možda će izgovoriti prvu riječ u dobi između 7 i 12 mjeseci, no mnoge će to učiniti kasnije i onda kad jednom počnu govoriti, više ih nećete moći zaustaviti. Treba biti strpljiv i ne paničariti ako dijete nije u skladu sa susjedovim ili nekim drugim djetetom iste dobi. Isto tako ne treba ni zatvarati oči kad je očito da bi djetetu trebalo pomoći. Što ranije otkrijete problem, to ćete ga ranije početi rješavati

Često pitanje među roditeljima, naročito kad je riječ o prvom djetetu, jest kada bi dijete trebalo početi govoriti. Vjerovali ili ne, bebin put do dvosmjerne komunikacije počinje ranije nego što mnogi misle. Naime, bebe počinju učiti jezik čak i prije rođenja, a to se objašnjava činjenicom da vas beba, dok je još u maternici, može čuti kako govorite i naviknuti se na ritam i zvukove jezika kojim govorite. Istraživanja su pokazala da bebe kojima su mame čitale određene knjige još u trudnoći preferiraju da im se čitaju iste te knjige nakon rođenja, što je mjereno pojačanim pokretima sisanja. No, i dalje ostaje pitanje kada bebe počinju govoriti, odnosno izgovarati prave riječi. Govor je jedna od naročito uzbudljivih razvojnih etapa i zaista je poseban doživljaj gledati kako beba počinje gugutati, formirati riječi pa ih s vremenom i povezivati u rečenice. No, ritam razvoja govora razlikuje se od djeteta do djeteta i ne postoji točno određena dob u kojoj bi dijete moralo početi govoriti. Ipak, postoje određeni uobičajeni signali i etape koje većina djece u svojoj komunikaciji dostigne u određenoj dobi pa može biti vrlo obeshrabrujuće za roditelje kad vide da djeca njihovih prijatelja ili znanaca već počinju govoriti dok njihovo dijete iste dobi još i ne pokušava nešto reći. I upravo ovdje treba naglasiti da uspoređivanje postignuća djece među mamama po parkovima, u šetnjama ili raznim forumima, kakvih sam se i sama naslušala, nikada nije dobro. Možete se s jedne strane osjećati dobro, kao što sam ja bila bezbrižna s Janom koji je s dvije godine razgovarao, pisao abecedu, brojao na pet jezika... No, po pitanju motoričkog razvoja znala sam biti izvan sebe od brige kad su druga djeca već trčkarala dok moj Jan još nije ni pokušao stati na noge ili dok su se oni bezbrižno spuštali toboganom i penjali po penjalicama, a on je za isto to trebao tri pomoćnika oko sebe.

No, to je, srećom, bio samo njegov tempo. On je u govoru uvijek bio napredniji, a u kretanju je kaskao u odnosu na vršnjake. Imam i sama kod kuće materijala za uspoređivanje - Jan je već naveliko razgovarao s dvije godine, Lea je počela govoriti kasnije, ali sada, s četiri, govori precizno, gramatički ispravno i s dikcijom kakvu ni ja nemam sa svim svojim godinama, dok Neli s iste te četiri godine govori puno i stalno, ali je nitko ne razumije. Osim Lee i Jana. No, koliko god se ne valja uspoređivati jer će vaše dijete uvijek u nekoj razvojnoj etapi kaskati, a u nekoj drugoj možda biti ispred svih pa ćete se samo nepotrebno uzrujavati ili se uljuljkivati u neko imaginarno savršenstvo od razvoja, dobro se upoznati s onim što stručnjaci smatraju eventualnim upozoravajućim znakovima. Jer, s jedne strane ne treba paničariti bez razloga, a s druge strane dobro je što ranije uočiti eventualni problem jer se ranom intervencijom, ponekad čak i sa samo malo više angažmana roditelja i osoba koje su u svakodnevnom kontaktu s djetetom, problem može riješiti.


Kada počinje mumljanje i gugutanje

Prije nego što nauče govoriti, bebe počinju mumljati i mrmljati, a to je temelj verbalne komunikacije i bebin prvi pokušaj da nešto izgovori. Upravo su ti mumljajući zvukovi okosnica njihovih prvih riječi. Na primjer, beba može proizvoditi zvuk "mmm" i uz puno ponavljanja taj se zvuk može pretvoriti u "ma" i, prije nego što mislite, iz toga će nastati "ma-ma". Većina beba počne mumljati i gugutati do dobi od šest mjeseci povezujući dva sloga poput ba-ba, ma-ma, ta-ta ili da-da. U toj dobi beba vrlo brzo usvaja receptivni jezik, što znači jezik koji ona razumije iako ga još ne može govoriti. Eksperimentalne studije su pokazale da bebe već u dobi od šest mjeseci mogu povezati "mama" sa svojim roditeljem.


S devet mjeseci

U ovoj dobi bebe počinju povezivati zvukove zajedno tako da tvore niz slogova, poput "ba-da-ma" i slično. Razumiju mnogo više riječi nego što ih mogu izgovoriti, uglavnom zbog toga što još ne posjeduju motoričke vještine da ustima kreiraju riječi, ali i zato što su potrebne veće kognitivne sposobnosti da bi se određena riječ povukla iz memorije nego što je potrebno da bi se samo razumjela.


A kad zaista počinju govoriti

- Ne postoji točan odgovor na to pitanje. Postoji određeni vremenski raspon kad beba može izgovoriti svoju prvu riječ, no općenito se može reći da bebe prvu riječ izgovore između devet i dvanaest mjeseci - kaže Jocelyn Wood, logopedinja i stručnjak za govorno-jezičnu patologiju iz New Yorka, koja kaže da se o dobi kad se izgovara prva riječ, kad se dijete počinje izražavati punim rečenicama te kad počinje jasno govoriti, može govoriti samo u općenitim terminima jer, kako dodaje, ona u svojoj dugogodišnjoj praksi nije susrela dvoje djece s jednakim jezičnim razvojem.


S 12 mjeseci

To je otprilike dob u kojoj će vas beba raznježiti prvim izgovaranjem riječi "mama" i "tata". Bebe svoju prvu riječ izgovore u dobi od oko 12 mjeseci, a jasnije počinju govoriti s 18 mjeseci. Prve riječi su one stvari koje su najčešće u djetetovu svijetu, poput namirnica (banana, voda, jabuka, mlijeko), igračaka (lopta, auto, beba), važnih osoba (mama, tata, ime brata ili sestre ili kućnog ljubimca) ili riječi koje povezuje s poznatim dnevnim rutinama (još, moje, gotovo, piti...).


S 24 mjeseca

U dobi od 18 do 24 mjeseca dijete prolazi kroz period ubrzanog razvoja pri čemu svakodnevno uči nove riječi. U toj dobi može imati vokabular od 50 do 100 riječi. Stotinu riječi označava važnu prekretnicu jer je to faza u kojoj dijete zaista počinje kombinirati riječi kako bi sastavilo jednostavne rečenice. Isprva su to rečenice sastavljene od dvije ili tri riječi (na primjer "moja igračka"), no polako postaju sve složenije. Otprilike u dobi od 24 mjeseca, iako i to može varirati, počet ćete gubiti pojam o broju riječi kojima barata vaše dijete te ćete se više fokusirati na kombinacije riječi koje sastavlja.


S 36 mjeseci

Iako već odavno nećete brojati, u ovoj dobi dijete vjerojatno već ima vokabular od 200 ili više riječi. Mnoga djeca te dobi mogu sastaviti rečenice od tri ili četiri riječi, a primijetit ćete i da vaš mališan govori jasnije i razgovjetnije. U toj biste dobi trebali razumjeti barem 75 posto onoga što vam dijete govori, a to će vam znatno olakšati mnoge situacije, primjerice kad je dijete bolesno, tužno ili ima tantrume. Sada je dijete sposobno razumjeti mnogo toga što vi govorite pa možete početi očekivati i reakcije. Mogli biste u toj dobi primijetiti da je počelo koristiti jezik za rješavanje problema i objašnjavanje pojmova. Naposljetku, možete očekivati da vam vaše dijete uskoro i samo ispriča nekoliko jednostavnih pričica kad dođe vrijeme za spavanje.

image

Ne izgovorite riječ jednom, već dva puta, pjevajte istu pjesmu stalno iznova, pokažite isti cvijet svaki put kad prođete pored njega na ulici i recite kako se zove

SHUTTERSTOCK


Kako naučiti bebu da govori

Bebama je usađeno da uče jezik kako bi dobile ono što trebaju i kako bi se mogle povezati sa svojim najbližima. Ključ učenja je u interakciji i zabavi jer je svaka interakcija odlična prilika da dijete učite govoriti. Što se bebe više naviknu na zvukove i riječi jezika, to će biti sklonije same se upuštati u isprobavanje.


Pričajte, pričajte, pričajte...

Istraživanja su pokazala da je to koliko govorite djetetu direktno povezano s brojem riječi koje nauči. Drugim riječima, već samo čavrljanje s djetetom može učiniti čuda za njegov razvoj govora. Imenovanje stvari pomaže bebi da poveže riječ s objektom, naročito ako za neki predmet pokazuje interes. Ako, na primjer, beba pokaže prema lopti, jasno i glasno izgovorite tu riječ. I vizualni detalji mogu biti od velike pomoći pa zato pokažite prstom na loptu ili je podignite u zrak dok izgovarate riječ "lopta". Bebe uče u realističnom okruženju pa će tako djetetu mnogo više pomoći da nauči reći "više mlijeka" ako sjede u svojoj stolici i pokušavaju ručicom dohvatiti mlijeko nego ako to izgovorite dok točite mlijeko izvan njegova vidokruga.


Koristite imena umjesto zamjenica

Kako biste pomogli bebi da počne govoriti, upotrijebiti određeno ime kad se obraćate nekoj osobi ili govorite o njoj, primjerice recite "tata" umjesto "on". Što češće beba čuje konkretno ime ili naziv, lakše će ga povezati s licem.


Slovkajte riječi

Bebe ne znaju automatski kako proizvesti primjerice zvuk "bra", "vra" ili "gra" koristeći jezik i stražnji dio usta. Te govorne vještine moraju se naučiti, a vi im u tome možete pomoći tako da govorite polako i artikulirate različite zvukove koji tvore neku riječ, primjerice "brrraaa-dddaa" ili "vrrraaa-ttaa" za "brada" ili "vrata".

Pjevajte i čitajte pjesme i rime

Čitanje knjiga i pjevanje djeci nije bez razloga drevna praksa. Glazba i jezik oduvijek su bili vrlo isprepleteni. Majke instinktivno govore bebama višim i pjevnim glasom, a istraživanja potvrđuju da govor koji je polagan, ritmičan i s višim tonom glasa olakšava djeci razumijevanje jezika. Dijete će naučiti važne jezične vještine upravo od jednostavnih rima iz dječjih knjiga ili šašavim ponavljanjem dječjih pjesmica.


Ponavljanje je majka učenja

Tako kaže poslovica i to je uistinu tako. Ne izgovorite riječ jednom, već dva puta, pjevajte istu pjesmu stalno iznova, pokažite isti cvijet svaki put kad prođete pored njega na ulici i recite kako se zove... Sve to silno ponavljanje, koliko god vam se činilo dosadnim, nevjerojatno je zanimljivo vašem djetetu jer pomaže da zadovolji njegov sve veći interes za povezivanje zvukova riječi sa stvarima.


Postavljajte pitanja

Jezik je fleksibilan i nemoguće je pretjerati s jezičnim inputom. Neovisno o razini jezičnog razvoja vašeg djeteta, uvijek možete učiniti nešto da dodatno osnažite njegove jezične vještine. Na primjer, ako dijete pokaže psa koji trči i kaže "pas trči", vi se na to možete nadovezati "Da, pas trči! Kamo trči?" Time djetetu pomažete da uči nove riječi i pojmove, ali i kako da što bolje složi rečenicu.


Čitajte knjige

Čitanje knjiga je odlično za jačanje jezičnih vještina jer u knjigama se mogu pronaći stvari koje u stvarnom životu ne viđamo često, poput životinja iz zoološkog vrta. Osim toga, važno je jer pospješuje razvoj pažnje i vještine slušanja. Dok čitate djetetu ili s djetetom, postavljajte mnogo pitanja poput "zašto" ili "kako" kako bi dijete trebalo izgovoriti što više riječi, a ne pitanja na koja može odgovoriti samo s "da" ili "ne". Gledanje edukativnog dječjeg programa može biti korisno na sličan način kao i čitanje knjiga, no samo ako gledate program zajedno s djetetom i o svemu što vidite razgovarate.


Dječaci sporije usvajaju jezik

Ne zaboravite da je vrlo širok raspon onoga što spada u okvire normalnog razvoja kad je riječ o razvoju jezičnih vještina kod djece. Ponekad se događa da baš onda kad se počnete brinuti da nešto nije u redu, kod djeteta sve ono što je upijalo mjesecima odjednom klikne i ono progovori. Imajte na umu i to da dječaci obično sporije razvijaju jezične vještine nego djevojčice, što se objašnjava činjenicom da muški mozak radi više jednostrano, odnosno svaka strana mozga radi odvojeno, dok ženski mozak radi bilateralno, odnosno obje strane mozga rade istodobno. U svakom slučaju, dječaci mogu tri ili četiri mjeseca kaskati za djevojčicama kad je riječ o usvajanju jezičnih vještina, no potpuno ih sustignu do dobi od tri godine i onda više nema te razlike među njima.


Kada potražiti stručni savjet

Primijetite li nešto od ovoga kod svog djeteta, bilo bi dobro da o tome porazgovarate s pedijatrom kako biste provjerili je li sve u redu ili je potrebno početi s nekim ranim intervencijama.

  • Ne mumlja u dobi od četiri do sedam mjeseci.
  • U dobi od 12 mjeseci proizvodi samo nekoliko zvukova i ima samo nekoliko gesta koje koristi.
  • Ne izgovara jednostavne riječi poput "ma-ma" ili "ta-ta" u dobi od 12 do 15 mjeseci.
  • U dobi od 18 mjeseci ne razumije jednostavne riječi kao "ne" ili "stani".

Pedijatar će utvrditi postoje li slušni problemi kod djeteta, neki simptomi iz autističnog spektra ili je riječ o kašnjenju u razvoju govora, koji se prema nekim podacima javlja kod svakog petog djeteta. Ponekad je riječ o blažem kašnjenju koje se može razriješiti samo od sebe ili uz malu pomoći roditelja. U drugim slučajevima od pomoći je kontinuirani rad s logopedima. U svakom slučaju, korisno se posavjetovati ako vam je bilo što sumnjivo jer ćete jedino tako biti sigurni da nećete pogriješiti i previdjeti eventualni problem. Naime, što se ranije otkrije kašnjenje u jezičnom razvoju, to ćete prije započeti s terapijom i to su veće šanse da se problem riješi.

Linker
05. lipanj 2024 17:18