Michael J. Fox i Christopher Lloyd

 ERIK PENDZICH/ALAMY/ALAMY/PROFIMEDIA ERIK PENDZICH/ALAMY/ALAMY/PROFIMEDIA
Dirljiva scena

Zagrljaj legendarnog dvojca iz ‘Povratka u budućnost‘ nas je podsjetio na važnost prepoznavanja simptoma Parkinsonove bolesti

Michael J. Fox bori se s Parkinsonovom bolešću koja mu dijagnosticirana 1991. u dobi od samo 29 godina


Ako volite filmovi iz 80-ih, među omiljenima vam je sigurno i trilogija Povratak u budućnost. Pripremite maramice jer su se glavni glumci ponovno okupili. Naime, Michael J. Fox i Christopher Lloyd, koji su glumili Martyja McFlya i dr. Emmetta Browna, počastili su svoje obožavatelje dolaskom na Comic Con u New Yorku. Publika ih je pozdravila ovacijama i gromoglasnim pljeskom, ali okupljene je najviše dirnuo njihov zagrljaj. Ne samo zato što je pokazao divno prijateljstvo nego zato što nas je podsjetio da se Michael J. Fox bori s Parkinsonovom bolešću.

Zvijezdi trilogije je bolest dijagnosticirana 1991. godine u dobi od samo 29 godina, a on je o toj temi progovorio tek sedam godina kasnije. Potom je 2000. godine osnovao Zakladu Michael J. Fox koja je posvećena pronalaženju lijeka za Parkinsonovu bolest.




Što je Parkinsonova bolest?

To je progresivno degenerativno stanje, a nastaje zbog gubitka neurona koji luče dopamin. Općenito je okarakterizirano drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom), ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem.

U ranim fazama bolesti lice može pokazivati malo ili nimalo izraza, a ruke se možda neće ljuljati dok oboljeli hoda. Isto tako, govor može postati tih ili nejasan. Simptomi mogu biti različiti za svakog, a na početku mogu biti blagi i proći nezapaženo, piše Mayo klinika. Obično počinju na jednoj strani tijela i na toj stani budu teži, čak i nakon što počnu zahvaćati udove s obje strane.

Znakovi i simptomi Parkinsonove bolesti mogu uključivati:

Tremor: Obično počinje u ruci ili prstima, a ruka može drhtati i kada osoba miruje. Podrhtavanje se može smanjiti dok obavljate zadatke.

Usporeno kretanje (bradikinezija): S vremenom Parkinsonova bolest može usporiti kretanje, čineći jednostavne zadatke teškima i dugotrajnima. Koraci mogu postati kraći, a oboljelom može biti teško ustati i sa stolice.

Kruti mišići: Ukočenost se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela, a mišići mogu biti bolni i ograničiti raspon pokreta.

Nepravilno držanje i nedostatak ravnoteže: Držanje može postati pognuto, a oboljela osoba može lako pasti ili imati problema s ravnotežom.

Gubitak automatskih pokreta: Jedan od simptoma može biti smanjena sposobnost izvođenja nesvjesnih pokreta, uključujući treptanje, smiješak ili zamahivanje rukama tijekom hodanja.

Govorne promjene: Osoba može govoriti tiho, brzo, nerazumljivo ili oklijevati prije nego što progovori.

Promjene u pisanju: Osobi može biti teško pisati, a tekst može izgledati sitno.

Koji su uzroci i rizici?

Nažalost, uzrok nije poznat, ali postoje nekoliko čimbenika koji mogu igrati važnu ulogu:

  • Genetika: Istraživači su otkrili specifične gene koji mogu uzrokovati ovu bolest. No, oni su neuobičajeni, osim u rijetkim slučajevima kada mnogi članovi obitelji boluju od nje. Ali svakako je važno imati na umu da genetika povećava rizik.
  • Vanjski okidači: Izloženost određenim toksinima i okolišnim faktorima može povećati rizik.

Istraživači su također primijetili da se mnoge promjene događaju u mozgu ljudi s Parkinsonovom bolešću, iako nije jasno zašto se te promjene događaju. Te promjene uključuju:

  • Prisutnost Lewyjevih tjelešaca: To su nakupine specifičnih tvari unutar moždanih stanica, a ujedno su mikroskopski markeri Parkinsonove bolesti. Istraživači vjeruju da se u njima krije uzrok.
  • Alfa-sinuklein pronađen unutar Lewyjevih tjelešaca: Iako se mnoge tvari nalaze unutar njih, znanstvenici vjeruju da je važna bjelančevina nazvana alfa-sinuklein (a-sinuklein).

Među faktore rizika za oboljenje od bolesti živčanog sustava spadaju:

  • Dob: obično počinje u srednjoj ili kasnijoj životnoj dobi, a rizik se povećava s godinama. Ljudi obično razviju bolest oko 60. godine života ili kasnije.
  • Obiteljska povijest bolesti: Ako imate bliskog rođaka s tom bolešću, povećava se vjernost da ćete ju i vi razviti.
  • Spol: Muškarci su rizičnija skupina.
  • Izloženost toksinima: Trajna izloženost herbicidima i pesticidima može malo povećati rizik od Parkinsonove bolesti.

Koje komplikacije mogu nastati?

Nažalost, ovo je bolest koju prate i dodatni problemi:

  • Kognitivni problemi i poteškoće u razmišljanju
  • Depresija i emocionalne promjene (strah, anksioznost)
  • Problemi s gutanjem
  • Problemi sa žvakanjem i jedenjem
  • Nesanica i poremećaji spavanja
  • Problemi s mjehurom, uključujući nedostatak kontrole ili otežano mokrenje
  • Zatvor
  • Promjene krvnog tlaka
  • Gubitak i problemi s njuhom
  • Umor
  • Bolovi
  • Seksualna disfunkcija


Prevencija i liječenje

Budući da je uzrok Parkinsonove bolesti nepoznat, ne postoje dokazani načini sprječavanja bolesti. Neka su istraživanja pokazala da kardio vježbe mogu smanjiti rizik. Druga su istraživanja pokazala da ljudi koji konzumiraju kofein rjeđe obolijevaju. No, trenutačno nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da pijenje napitaka s kofeinom štiti.

Nažalost, trenutačno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, ali dostupni su tretmani koji pomažu u ublažavanju simptoma i održavanju kvalitete života.

Lijekovi mogu pomoći u rješavanju problema s hodanjem, kretanjem i tremorom jer povećavaju ili zamjenjuju dopamin koji nedostaje osobama s Parkinsonovom bolešću. Međutim, dopamin se ne može dati izravno jer ne može ući u mozak. No, osoba može imati značajno poboljšanje simptoma nakon početka liječenja. S vremenom, međutim, dobrobiti lijekova često se smanjuju ili postaju manje dosljedne.

Linker
15. srpanj 2024 07:08