Beskonačno skrolanje, opsesija Instagramom, nekritičko gledanje videa na YouTubeu... Sve su to ponašanja koja predstavljaju distrakciju, to znamo, no mogu li zaista naškoditi funkcionalnosti mozga? Prošle je godine Oxford University Press, izdavač Sveučilišta u Oxfordu i slavnog Oxfordskog rječnika engleskog jezika, za riječ godine odabrao upravo pojam „brain rot”, što u doslovnom prijevodu znači truljenje mozga, a opisuje mentalno i intelektualno propadanje uzrokovano prekomjernim konzumiranjem banalnih i nestimulativnih sadržaja online.
Što to znači
Termin „brain rot” prvi je put upotrijebljen još 1854., kad je američki pisac i filozof Henry David Thoreau u svojoj knjizi „Walden – Život u šumi” oplakivao intelektualno propadanje u Europi tog vremena: „Dok Engleska nastoji izliječiti trulež krumpira, ne bi li se možda trebala potruditi izliječiti trulež mozga, koja je mnogo raširenija i smrtonosnija?” Čini se da se danas to intelektualno propadanje pogoršalo i ubrzalo zbog društvenih mreža, koje opsesivno izlažu naš mozak videozapisima bez sadržaja korisnog za intelektualni rast, iscrpljujući naše kognitivne sposobnosti.
- Često govorimo o „maratonskom gledanju” ili „binge gledanju”, koje se sastoji od neprestanog gledanja nekog TV programa ili drugih audiovizualnih sadržaja. Ova praksa stvara um koji je manje sposoban obrađivati složene misli, s tendencijom prema selektivnoj, kompulzivnoj pažnji, bez stvarne obrade, što potiče lažni osjećaj sigurnosti. To stvara potrebu za pronalaženjem trenutačnih odgovora na vlastite emocionalne potrebe i ovisnost o emocijama, bez njihova odgovarajućeg razumijevanja – objašnjava psihijatar i psihoterapeut dr. Marco Bateni, opisujući takve sadržaje kao junk hranu za mozak.
Mozak se mijenja
Izraz „truljenje mozga” odnosi se na promjene u strukturi mozga, što je potvrđeno s nekoliko znanstvenih studija.
- Govorimo o promjenama u područjima posvećenima pamćenju, koncentraciji, pažnji i sustavu zadovoljstva. Rizik je u tome što imamo kognitivni model koji je manje sklon procjenjivanju i obradi složenih ideja, a više sklon primanju kontinuiranih podražaja i prolaznog emocionalnog zadovoljstva – kaže dr. Bateni.
Kad satima pregledavamo i skrolamo kroz ogromne količine besmislenih podataka, negativnih vijesti i savršeno uređenih fotografija prijatelja i slavnih osoba koje nas čine neadekvatnima, samo doživljavamo mentalni umor koji progresivno može dovesti do pada motivacije, koncentracije, produktivnosti i energije.
- Što više vremena mlade osobe provode pred ekranima, manje vremena provode u fizičkoj aktivnosti ili u ljudskoj interakciji uživo, koja mozak u razvoju opskrbljuje ključnim senzornim i emocionalnim inputima. Razvoj mozga zahtijeva različite vrste izloženosti. Kad ste stalno na pametnom telefonu, ne dobivate druga iskustva. Zamjenjujete prave, ljudske interakcije umjetnima, a umjetne interakcije nemaju tu složenost kakvu ima ljudsko iskustvo: nema verbalnih, senzorskih i emocionalnih reakcija kakve imamo nakon interakcije s ljudima uživo – kaže dr. Costantino Iadecola, direktor Feil Family Brain and Mind Research Instituta u Medicinskom centru Weill Cornell u New Yorku.
No, nije samo stvar u vremenu provedenom pred ekranima, već i u sadržaju koji na njima gledamo.
- Ako konzumirate preveliku količinu nekvalitetnih online sadržaja, veća je vjerojatnost da ćete biti izloženi informacijama koje mogu izvrnuti vašu percepciju stvarnosti i naškoditi vašem mentalnom zdravlju. Pregledavanje velike količine negativnog sadržaja također može osobu učiniti mentalno iscrpljenom – upozorava dr. Andreana Benitez, profesorica neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Južne Karoline u Charlestonu. Ističe da još uvijek nije određeno koliko je izloženosti takvim sadržajima previše, no predlaže da se ravnamo istim preporukama kao za junk hranu.
- Povremeno kratko gledanje beskorisnih i negativnih sadržaja online neće vam škoditi kao što neće jedna vrećica čipsa u mjesec dana. Ali ako pojedete tri vrećice odjednom ili jednu svaki dan, to bi već mogao biti problem – poručuje.
Opasnosti truljenja mozga
Najvećem riziku izloženi su ranjivi mladi ljudi i oni koji žive u stalnom stanju stresa, s malo vremena za pronalaženje odgovarajućih načina opuštanja ili njegovanje odnosa.
- Te osobe uglavnom pokazuju stanja budnosti, uzbuđenja i ovisnosti s tendencijom ignoriranja umora, malo spavaju i nemaju vremena za ponovno postizanje stanja opuštenosti. Sve to može olakšati pojavu psihijatrijskih poremećaja, koji se mogu manifestirati prvenstveno u poremećajima anksioznog spektra, poput napadaja panike, ali i depresije i pretjerane potrebe za iskazivanjem fizičkog perfekcionizma na internetu - pojašnjava dr. Bateni. Navodi i kinesku studiju iz 2023., provedenu na 1051 mladoj odrasloj osobi u dobi između 18 i 27 godina, koja je pokazala da ovisnost o društvenim mrežama ima značajan negativan utjecaj na izvršne funkcije poput planiranja, organizacije, rješavanja problema, donošenja odluka i radnog pamćenja.
Kako riješiti problem
- Kako biste izbjegli upadanje u zamku „sve sada”, važno je znati ograničiti vrijeme provedeno u digitalnom svijetu. Diverzifikacija hobija i interesa, stvaranje smislenih odnosa s prijateljima i drugim generacijama, bavljenje sportom, meditacija i prakticiranje mindfulnessa su bitni – savjetuje dr. Bateni.
Drugim riječima, osim što bismo trebali ograničiti vrijeme provedeno na elektroničkim uređajima, trebali bismo se i vratiti njegovanju nedigitalnih interesa: otići na kampiranje, slušati glazbu, svirati neki instrument, pisati dnevnik, volontirati, baviti se tjelesnom aktivnošću i svaki dan odvojiti trenutke za stvari koje nas smiruju i čine sretnima.
- Jednako je važno zatražiti pomoć kad shvatite da se ono što se u početku činilo kao jednostavna zabava pretvorilo u problem koji vas onemogućava u normalnom funkcioniranju, prepoznavanju svojih i tuđih stvarnih potreba – zaključuje stručnjak. Poručuje da nikada ne smijemo zaboraviti da je um poput mišića: raste trudom i vježbom. Kako bismo izbjegli da se pretvori u kašu, naučimo strani jezik ili novu tehničku vještinu, proučimo neki filozofski koncept koji može proširiti naš svjetonazor, izoštrimo svoj mozak matematičkim zadacima ili zagonetkama riječima, čitajmo o povijesnom razdoblju o kojem ne znamo ništa i, prije svega, oduprimo se iskušenju da zavirujemo u živote drugih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....