Što jesti, a što izbjegavati? Urolog: ove navike drastično smanjuju rizik od bubrežnih kamenaca

Ako ste ikada iskusili bol prolaska bubrežnog kamenca, ili barem čuli za tu muku, jasno vam je zašto mnogi kažu da je riječ o jednoj od najneugodnijih boli koju tijelo može proizvesti. A ako ste sretnik koji to još nije doživio, vjerujte, bolje je spriječiti nego liječiti. Jedan od deset ljudi tijekom života dobit će bubrežni kamenac. Do nastanka dolazi kada se minerali iz urina počnu nakupljati i kristalizirati u bubrezima. S vremenom se ti kristali spajaju i mogu postati vrlo bolni pri izlučivanju.

Srećom, odluke koje svakodnevno donosimo mogu nas zadržati izvan onih 10 posto ljudi koji su imali bliski susret s ovom neugodnom pojavom.

- Najvažniji korak u prevenciji bubrežnih kamenaca je piti dovoljno tekućine. Urinom bubrezi izbacuju otpadne tvari iz tijela - višak vitamina, minerala, kiselina i drugih spojeva. Ako ne unosimo dovoljno tekućine, urin postaje koncentriran, a to pogoduje nastanku kristala - kaže urolog Fabrice Henry.

Većini ljudi potrebno je 10 do 12 šalica tekućine dnevno, a potreba se povećava ako se više znojite - primjerice, tijekom tjelovježbe ili u toplijoj klimi. Globalno zatopljenje, pokazuju istraživanja, dodatno povećava rizik dehidracije, a time i učestalost bolesti bubrega.

Kako znati jeste li dovoljno hidrirani? Pogledajte boju mokraće - idealno bi trebala biti svijetložuta. Tamnija boja može značiti dehidraciju i povećan rizik od kamenaca.

Što jesti, a što izbjegavati?

Prehrana također ima velik utjecaj na nastanak bubrežnih kamenaca. Trebalo bi stoga smanjiti unos soli, odnosno natrija, jer prekomjeran unos soli dovodi do povećanog izlučivanja kalcija putem urina, a većina bubrežnih kamenaca nastaje upravo od kalcija. Trebalo bi stoga izbjegavati dosoljavanje hrane, birati proizvode s malo ili nimalo soli te paziti na prerađene namirnice i gotova jela jer se tu skriva najviše natrija. Trebalo bi i ograničiti unos fruktoze te birati svježu, neprerađenu hranu kad god je moguće.

Limuni, naranče i dinje sadrže puno limunske kiseline koja veže kalcij i sprječava formiranje kamenaca, a može čak i pomoći u razgradnji manjih kristala, stoga treba konzumirati što više agruma. Meso, perad, riba, jaja - sve to može potaknuti nastanak mokraćno-kiselinskih kamenaca. Ako imate sklonost stvaranju kamenaca, savjetuje se umjerenost u konzumaciji ovih namirnica.

Ako ste već imali bubrežne kamence, možda ćete trebati smanjiti unos oksalata - spojeva koji se nalaze u određenim vrstama povrća, orašastim plodovima, mahunarkama i zelenom lisnatom povrću. No, uvijek se posavjetujte s liječnikom prije drastičnih promjena u prehrani.

Iako su kalcijevi kamenci najčešći, to ne znači da trebate prestati unositi kalcij. Naprotiv, premali unos može potaknuti stvaranje kamenaca. Ključ je unositi kalcij iz hrane, a ne iz dodataka prehrani, posebno ne na prazan želudac.

Tjelesna aktivnost

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost znatno povećavaju rizik od bubrežnih kamenaca. Brojna istraživanja potvrđuju vezu između povećanog udjela masnog tkiva i pojave kamenaca – i to neovisno o spolu, dobi, pušenju ili razini aktivnosti.

Pretilost je povezana s većim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi sve to dodatno potiče stvaranje kamenaca.

Redovita tjelovježba, čak i ako se vježba samo vikendom, može značajno smanjiti rizik. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da osobe koje su aktivne 30 do 60 minuta dnevno rjeđe razvijaju bubrežne kamence od onih koje su neaktivne.

Briga o bubrezima nije stoga samo stvar genetike, puno toga je u vašim rukama. Hidrirajte se, jedite pametno, krećite se i slušajte svoje tijelo. Prevencija bubrežnih kamenaca počinje s malim navikama koje mogu spriječiti veliku bol.