Projekt ‘Hrana se ne baca‘: Dvije trećine hrvatskih građana baca hranu, a to ubrzava klimatske ekstreme

Istraživanje ‘Hrana se ne baca‘ koje je provedeno u lipnju ove godine otkriva potrebu za snažnijim osvješćivanjem građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene - jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice. Naime, gotovo dvije trećine naših građana baca hranu, a više od milijun ljudi u Hrvatskoj to čini redovito, bacajući je jednom tjedno ili češće. Time izravno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i izazivaju klimatske promjene.

Sudionici panel rasprave ‘Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti‘

PETAR SANTINI

Predstavljeni rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja predstavljeni su na panel-raspravi ‘Kad bacanje hrane postane klimatski problem - i kako ga zaustaviti‘, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono, meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata Zoran Ković. Rasprava je ukazala na potrebu jačeg osvještavanja građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene.

Rezultati ukazuju da je 74 posto građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39 posto građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo 5% građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem. Nadalje, 66 posto građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane čak 64 posto građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.

Pozitivni pomaci

Ipak, pozitivni pomaci postoje. U odnosu na 2023. godinu, kada je provedeno prvo istraživanje o bacanju hrane u sklopu projekta ‘Hrana se ne baca‘, vidi se značajno smanjenje bacanja hrane u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 11 postotnih poena. Ovaj napredak zasigurno je rezultat, između ostalog, i osvještavanja građana kroz navedeni projekt koji već dvije godine provodi niz aktivnosti usmjerenih osvještavanju građana o važnosti i načinima smanjena bacanja hrane u svakodnevnom životu.

- Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima - poručio je direktor Dukata Zoran Ković.

Meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar smatra da su svi motivi za klimatski odgovorno djelovanje, bili oni etički, moralni, financijski ili iz osobne osviještenosti, jednako vrijedni jer svi donose pozitivan učinak.

- Nužna je sustavna edukacija građana, osobito mlađih generacija, kako bi shvatili da otpad od hrane proizvodi više emisija štetnih plinova od primjerice zračnog i pomorskog transporta - istaknula je.

- Svaki kilogram otpada je previše - etički, ekološki i socioekonomski. Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša provode istraživanja i mjere za smanjenje otpada, od edukacije djece i javnosti do uspostave devet banaka hrane i opremanja posrednika za doniranje te smo tako usmjerili oko 2000 tona viškova u korisne svrhe. Pohvaljujem inicijative poput Dukatove koje dodatno podižu svijest pojedinaca o ovoj temi - izjavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

Ciljevi smanjenja otpada od hrane postavljeni na razini EU do 2030. ambiciozni su, ističe ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, ali ostvarivi uz jače institucionalne mjere i proširenu odgovornost proizvođača, a ne samo potrošača.

- Ohrabruje trend smanjenja otpada od hrane u razdoblju od 2010. do 2022. i ovi najnoviji podaci o pozitivnim pomacima, no pred nama je još mnogo posla” – naglasio je.

- Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma. Globalno se čini premalo, dok Hrvatska trpi posljedice poput suša i rasta razine mora. Rješenja moraju biti sustavna: od obrazovanja i regulacije do proizvodnje hrane i energije, jer je energetika u središtu klimatskih promjena. Što dulje odgađamo odlučno djelovanje, to će rješenja biti teža i skuplja - zaključio je atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono.

Od 2025. godine projekt se dodatno fokusira na utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, kako bi se građane još snažnije motiviralo na odgovorniji odnos prema hrani i našoj planeti.