FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
vrlo važna pitanja

Mogu nam čak spasiti život! Osam pitanja koja bismo već danas trebali postaviti mami

Ključ vašeg zdravlja u budućnosti možda baš leži u majčinoj prošlosti

Mnogo karakteristika naslijedili smo od naših roditelja, od kovrčave kose i boje očiju do toga koliko nam je zaobljeno tijelo ili stražnjica. Točno je i da neki naši problemi sa zdravljem, poput kratkovidnosti ili gubitka kose, kruže unutar obitelji naraštajima. Dakle, što se bolje upoznate sa zdravstvenom poviješću svoje majke, to ćete lakše preuzeti kontrolu nad vlastitim zdravljem i smanjiti rizik za razvoj nekih bolesti kasnije u životu. Ovo je osam pitanja koja vam mogu spasiti život i bilo bi dobro da ih postavite svojoj majci (ako već niste).


U kojoj dobi si ušla u menopauzu?

Možete očekivati da ćete u menopauzu ući otprilike u istoj životnoj dobi kao i vaša majka. Ako je ona počela imati prve simptome menopauze u 40-im godinama, vjerojatno će tako biti i kod vas. Želite li djecu, trebali biste to imati na umu kad budete planirali obitelj jer, ovisno o tome je li vaša majka ušla u menopauzu u ranijoj ili kasnijoj životnoj dobi, možda bude potrebno da i vi o trudnoći razmislite ranije kako vas menopauza ne bi pretekla. Simptomi poput navala vrućine i noćnog znojenja također su nasljedni, no prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama, dovoljan unos vitamina D i izbjegavanje alkohola mogu pomoći u ublažavanju tih simptoma.


Jesi li imala problema u trudnoći ili na porodu?

Neka stanja, poput preeklampsije, mogu biti nasljedna. Preeklampsija se obično razvija kasnije u trudnoći, a zapravo se radi o povišenom krvnom tlaku, oticanju i prisustvu proteina u mokraći. Postoji genetska veza kad je riječ o preeklampsiji i, ako ju je imala vaša majka, veća je vjerojatnost da ćete i vi. S obzirom na to da je riječ o stanju koje može biti po život opasno za majku i dijete, važno je da to napomenete svom ginekologu prilikom prvog sljedećeg pregleda.


Jesi li ikada uklanjala madež s kože?

Ako je vaša majka ili neki drugi bliži rođak ikada bio na pregledu madeža te se otkrilo da ima kancerogeni madež, imate povišen rizik za melanom. To je najteži oblik raka kože od kojeg svake godine u Hrvatskoj oboli oko 800 osoba, a trećina od njih umre. Obiteljska anamneza u kojoj postoje kancerogeni madeži znači da biste trebali biti još revniji u nanošenju sredstava sa zaštitnim faktorom na kožu te da biste trebali redovito odlaziti na preglede madeža. Stručnjaci savjetuju da, u slučaju da imate pozitivnu obiteljsku anamnezu, trebate ljeti koristiti zaštitni faktor 30 ili viši, izbjegavati boravak na najjačem suncu u podne te nositi zaštitnu odjeću dugih rukava i šešire sa širokim obodom. I velik broj madeža na tijelu također je karakteristika prisutna u obitelji. Ako ih imate više od 100 i to predstavlja rizičan faktor - brzi način da provjerite imate li ih više od sto jest da prebrojite koliko ih imate na jednoj ruci: ako ih je više od 11 i vi ste u rizičnoj skupini. Ako se madež počne mijenjati u obliku ili boji, ako počne krvariti i slično, odmah otiđite na kontrolu.


Je li netko u obitelji iznenada umro?

Iznenadna smrt kod osoba mlađih od 60 godina može biti uzrokovana neotkrivenim naslijeđenim bolestima srca. Ako vaša majka zna da se to dogodilo nekome u vašoj obitelji, razgovarajte o tome sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite. Svatko kome je neki član obitelji doživio iznenadnu smrt u mlađoj dobi trebao bi obaviti osnovni pregled srca - ehokardiogram. To je ultrazvučni pregled srca koji otkriva genetske strukturalne abnormalnosti koje bi mogle povećati vaš rizik za preuranjenu smrt. Što vam je takav rođak bio bliži, primjerice riječ je o tetki ili ujaku, to je i vaš rizik veći.


Je li baka hodala pogrbljeno?

Ako je vaša baka imala grbu ili ako je vaša majka ikada lomila kuk, možda imate povišen rizik za razvoj osteoporoze, stanja u kojem kosti gube čvrstoću te lako pucaju. Istraživanja su pokazala da, ako je vaša majka slomila kuk, i vi imate veće izglede da vam se to dogodi. Jako je važno da majka i kći porazgovaraju o zdravlju kostiju. Oboružani pravim informacijama, ima mnogo toga što možete poduzeti kako biste smanjili rizik. Prehrana bogata kalcijem (zeleno lisnato povrće, mlijeko, sir i mliječni proizvodi) je odličan način da si osigurate zdrave kosti što duže. Ključno je i da ostanete fizički aktivni jer kosti „ne vole” mirovanje, kao i da pazite da uvijek imate odgovarajuću razinu D vitamina u organizmu. U periodu između ožujka i rujna trebali biste dovoljnu količinu tog vitamina dobiti od sunca, no zimi biste trebali povećati unos masne ribe, crvenog mesa i žutanjaka ili razmisliti o suplementu. Imate li obiteljsku povijest osteoporoze, bilo bi dobro da o tome porazgovarate sa svojim liječnikom kad uđete u menopauzu.


Je li itko u vašoj obitelji imao duševnu bolest?

Neka stanja, poput bipolarnog poremećaja ili postporođajne depresije mogu kolati u obitelji te je stoga važno znati kakve je probleme psihičke prirode imala vaša majka. Tijekom prvog tjedna po porodu mnoge žene su blago depresivne ili neraspoložene, no to obično traje samo nekoliko dana. Postnatalna depresija se javlja dva do osam tjedana nakon poroda i može trajati i do godinu dana, a simptomi su gubitak interesa za dijete, neprekidan plač i nesposobnost nošenja sa situacijom. Nemojte se prestrašiti psihičke bolesti ako vam majka kaže da je nekoć bila depresivna. To što ćete biti svjesni toga i znati koji su simptomi depresije pomoći će vam da, ako se pojave i kod vas, što prije potražite pomoć. Tada ćete se brže i lakše i izliječiti.


Je li itko u bližoj obitelji imao rak dojke?

Oko 5 do 10 osoba ima povećan rizik za rak dojke zbog naslijeđenog BRCA gena te je vrlo važno da o tome razgovarate s majkom. Saznate li da je neka vaša bližnja rođakinja imala rak dojke, naročito ako joj je dijagnosticiran prije 40.-te godine, razgovarajte o tome sa svojim liječnikom koji će vas na vrijeme uputiti na sve potrebne preglede.


Jesam li kao dijete primila sva obavezna cjepiva?

Saznanja o tome koja ste cjepiva primili u djetinjstvu može imati utjecaj na vaše zdravlje sada. Ako se mama ne može sjetiti toga, zamolite je da potraži vašu zdravstvenu knjižicu iz djetinjstva. Naime, važno je da znate ako neko cjepivo niste primili jer to znači da na neku bolest možda niste imuni. Primjerice, ako niste primili MMR cjepivo ili ste propustili dozu, nećete biti imuni na ospice, mums i rubeolu, a to može biti jako važno ako planirate trudnoću jer rubeola može utjecati na plod u maternici. MMR cjepivo ne smijete primiti dok ste trudni, no možete se cijepiti prije začeća ili nakon poroda.

Linker
22. studeni 2024 01:49