Termin moždana ili mentalna magla (engl. brain fog) dobio je na popularnosti tijekom pandemije covida-19, kada je ovaj simptom primijećen kod 20 do 65 posto pacijenata koji su se borili s dugotrajnim oblikom bolesti, no u upotrebi je još od sredine 19. stoljeća, isprva u vezi s mentalnim stanjima poput depresije ili shizofrenije, a kasnije i u kontekstu mnogih kroničnih bolesti, kao što su fibromialgija, sindrom kroničnog umora, lupus i druge autoimune bolesti, ali i kao jedna od neugodnih pojava tijekom menopauze. Može biti i posljedica kemoterapije i uzimanja nekih lijekova, primjerice, protiv bolova.
Bez obzira na osnovno stanje uz koje se javlja, simptomi moždane magle su slični: teškoće s koncentriranjem, zaboravljivost, smetenost, sporije razmišljanje, osjećaj zamućenosti u glavi. Ponekad upravo ti simptomi najviše iscrpljuju osobe s kroničnim bolestima i snažno im ruše kvalitetu života, ističe dr. Jacqueline Becker, neuropsihologinja s Medicinskog fakulteta Icahn Mount Sinai.
Moždana magla nije medicinski termin i većina znanstvenika shvaća ga kao naziv za skup simptoma temeljnog stanja, a ne kao dijagnozu. Razlikuju je od kognitivnih oštećenja koja rezultiraju nedostacima pamćenja ili pažnje koji se mogu mjeriti. Pacijenti s moždanom maglom, naime, često prijavljuju probleme s pažnjom i pamćenjem, no liječnici ne mogu uvijek pronaći mjerljive nedostatke na tim područjima – testovi nerijetko daju normalne rezultate, što za pacijente može biti stvarno frustrirajuće, kaže dr. Becker.
Veza s upalom
Smatra se da za moždanu maglu ima više različitih potencijalnih uzroka, no uočena je veza između upale i moždane magle te je postavljena hipoteza po kojoj je u svim tim različitim stanjima u pozadini moždane magle prisutna neurološka upala. U slučaju covida, sve je više dokaza za to da može izazvati preaktivan ili pogrešno usmjeren imunološki odgovor koji može nastaviti pogađati pacijente i nakon što se oporave od najakutnijih simptoma. Primjerice, studije pokazuju da ova infekcija može uzrokovati dugoročnu aktivaciju imunosnih stanica mozga i oslabiti rast neurona. Neki pacijenti počinju proizvoditi autoantitijela koja signaliziraju imunosnom sustavu da napadne zdravo tkivo, uključujući stanice u mozgu. Studije nadalje sugeriraju da upala izazvana covidom može uzrokovati dugotrajna smanjenja sive i bijele tvari mozga, što dovodi do kognitivnih nedostataka.
Znanstvenici pretpostavljaju da virus može uzrokovati trajnu upalu u mozgu, a paralelno se imunosni sustav pacijenata s dugotrajnim covidom nastavlja boriti protiv virusa. Studije su otkrile slične obrasce upale kod sindroma kroničnog umora, sindroma posturalne ortostatske tahikardije (poremećaj srčanog ritma i vrtoglavica kod promjene položaja tijela) i moždane magle kod kemoterapije.
Propusna barijera
Za irsku je studiju iz 2024. dr. Colin Doherty, neurolog s Medicinskog fakulteta Trinity College u Dublinu, sa svojim timom skenirao mozgove pacijenata s dugotrajnim covidom. Osim sustavne upale, otkrili su da pacijenti s moždanom maglom imaju propusnu krvno-moždanu barijeru, membranu koja štiti mozak od toksina, virusa i drugih štetnih molekula. Pretpostavili su da bi propusna krvno-moždana barijera mogla dopustiti ulazak uzročnika bolesti u mozak, gdje onda može uzrokovati neurološku upalu i ometati normalne metaboličke procese u mozgu.
Još su neke studije otkrile sličnu disfunkciju krvno-moždane barijere kod bolesnika s autoimunim poremećajima, uključujući lupus i sindrom kroničnog umora. S druge strane, bilo je i istraživanja koja nisu pokazala korelaciju između poremećaja krvno-moždane barijere i moždane magle.
Ostali mogući uzroci
Istražuju se i ostali mogući uzroci moždane magle, a studije pokazuju da promjene razina nekih hormona mogu snažno utjecati na zbivanja u mozgu. Primjerice, smatra se da snižavanje razine estrogena u menopauzi uzrokuje smanjenje nekih područja mozga, što možda pridonosi kognitivnoj zamućenosti. Kod bolesnika s hipotireozom pak smatra se da nedostatak hormona štitnjače smanjuje volumen određenih područja mozga, uglavnom hipokampusa.
Neki znanstvenici razmatraju ideju da bi disfunkcija crijevnog mikrobioma mogla u nekim slučajevima dovoditi do moždane magle, na temelju male studije iz 2024. koja je pronašla dokaze o moždanoj magli kod više od polovice sudionika s upalnim bolestima crijeva. Pretpostavlja se i da bi promjene u crijevnom mikrobiomu mogle igrati ulogu u dugotrajnoj moždanoj magli povezanoj s covidom, zbog toga što bi neravnoteža crijevnog mikrobioma mogla pridonositi neurološkoj upali.
No, sve je to još tapkanje u mraku, da ne kažemo u magli, jer provedeno je vrlo malo visokokvalitetnih studija o moždanoj magli općenito, upozorava Peter Denno, klinički suradnik na Imperial Collegeu u Londonu. Po njemu, potrebno je bolje razmotriti kognitivne simptome koji dolaze sa svakom bolešću zasebno te usvojiti dosljedniju metodologiju za proučavanje moždane magle.
Kako raščistiti misli
Dok se to ne dogodi, ljudi ipak imaju na raspolaganju neka oružja za borbu protiv moždane magle, čak ako za nju i ne postoji samo jedan uzrok. Osjećate li maglu u mozgu, dr. Becker predlaže da prvo provjerite kako stojite s temeljima životnog stila, a to su prehrana, spavanje i tjelesna aktivnost. Ima li tu prostora za poboljšanja, a kod mnogih ljudi ima, počnite s tim. No, ako doživite intenzivnu moždanu maglu ili ona traje više od nekoliko tjedana, svakako se posavjetujte s liječnikom, dodaje ona. Liječnici mogu procijeniti uzrokuje li maglu u mozgu neko stanje koje se može poboljšati, poput apneje u snu, nedostatka vitamina B ili problema sa štitnjačom, a mogu i potražiti znakove upale te izmjeriti markere za neurodegenerativne bolesti. Ako su kognitivna oštećenja mjerljiva, ljudi mogu imati koristi od kognitivne rehabilitacijske terapije, koja je poput vježbanja za mozak, kaže dr. Becker.
Na horizontu bi mogli biti i novi lijekovi. Neki pacijenti, osobito oni s moždanom maglom povezanom s kemoterapijom, pronašli su olakšanje uzimajući lijekove koji se koriste za liječenje ADHD-a, navodi neuropsihologinja. Neke male studije otkrile su da antihistaminici mogu pomoći u smanjenju upale i ublažiti moždanu maglu. Kod dugotrajnog covida proučavaju se učinci intravenoznog imunoglobulina, antitijela koje se koristi za liječenje imunoloških poremećaja poput lupusa, uz ideju da će potisnuti pretjeranu upalnu reakciju imunološkog sustava, što bi zauzvrat spriječilo tijelo da ošteti zdrave stanice i ublažilo moždanu maglu. No, stručnjaci se slažu da prvo moraju naučiti više o moždanoj magli kako bi se s njom mogli bolje nositi.
- U medicini se kaže: ako ne možemo razbiti simptom u latinizirani medicinski izraz, onda nismo uspjeli - navodi dr. Doherty.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....