Je li priprema obroka u fritezi na vrući zrak doista povoljnija za zdravlje? Može biti, ako pripazite na neka pravila

Otkad su izumljene 2010. godine, friteze na vrući zrak unijele su promjene u kućno pripremanje obroka, nudeći zdraviju i praktičniju alternativu tradicionalnim metodama prženja. Uređaj termički obrađuje hranu pomoću vrućeg zraka koji zahvaljujući snažnom ventilatoru ravnomjerno cirkulira oko hrane kako bi se stvorila hrskava tekstura. Uređaj je hermetički zatvoren pa vrući zrak ostaje unutra i brzo se zagrijava. Za takvu je pripremu potrebno mnogo manje masnoća nego za prženje na štednjaku, čime se smanjuje sadržaj kalorija u obroku, a može se postići hrskava tekstura zbog koje je pržena hrana omiljena. Za veću hrskavost hrana se prije pripreme može lagano poprskati uljem.

Hrana pržena u dubokom ulju obično sadrži puno više masnoće od hrane koja je pripremljena na druge načine, kao što su roštiljanje, pečenje u pećnici, pirjanje ili kuhanje. Primjerice, sto grama pilećih prsa pohanih na ulju sadrži 13,2 grama masnoća, u usporedbi sa samo 0,39 grama masnoća u istoj količini pilećih prsa pečenih u pećnici. S obzirom na to da friteze na vrući zrak zahtijevaju tek djelić ulja koje je potrebno za pripremu u dubokom ulju, obroci pripremljeni u njima mogu biti zdraviji, uz sličan okus i teksturu jela.

Jednostavno korištenje

U fritezama na vrući zrak može se pripremiti širok raspon jela, sve do slastica (primjerice keksa, brownieja, muffina). Najčešće su to meso, krumpirići, povrće, smrznuta jela. Korištenje ovih kuhinjskih aparata prilično je jednostavno - korisnici stavljaju hranu u ladicu te odabiru željenu temperaturu i vrijeme kuhanja. Ove friteze troše manje energije od konvencionalnih pećnica, a i priprema može biti brža. Za prženje pilećih prsa bez kostiju na temperaturi od 180°C, primjerice, dovoljno je 15 do 20 minuta. Losos će se na 190°C ispržiti za osam do 13 minuta, narezani krumpiri za 15 do 30, dok će se klip kukuruza na 200°C pržiti osam do deset minuta. Friteze se mogu upotrebljavati i za brzo podgrijavanje hrane, bez opasnosti od propadanja teksture, kao što se može dogoditi podgrijavanjem u mikrovalnoj pećnici.

Kada se pravilno koriste, friteze na vrući zrak mogu pridonijeti pravilnijoj prehrani, a time se smanjuje rizik od pojave pretilosti kojoj konzumacija hrane pržene u ulju svakako pogoduje. Pretilost može dovesti do raznih zdravstvenih komplikacija, uključujući dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Prebacivanje s obroka prženih u dubokom ulju na obroke pržene na zraku može biti korak u smanjenju unosa zasićenih masti i kontroli težine.

Teflonski sloj

Ipak, treba misliti i na moguće loše strane. Pripremanjem nekih vrsta hrane na temperaturama višim od 120°C nastaju potencijalno kancerogeni spojevi akrilamidi. Prvenstveno su prisutni u namirnicama bogatim škrobom, a istraživanja koja su uspoređivala količinu akrilamida u hrani ovisno o načinu pripreme daju različite rezultate. Primjerice, studija iz 2020. izvijestila je da prženje na zraku proizvodi manje akrilamida i policikličkih aromatskih ugljikovodika (spojevi koji nastaju nepotpunim izgaranjem organskih tvari) u piletini u usporedbi s prženjem u dubokom ulju. No, istraživanje iz 2024. pokazalo je da krumpiri prženi na zraku sadrže nešto veće količine akrilamida nego oni prženi u dubokom ulju ili u pećnici. Prethodno namakanje krumpira dovelo je do smanjenja količine akrilamida u sve tri metode pripremanja. Njihova se količina može smanjiti i pripremom hrane na nižoj temperaturi, izbjegavanjem zagorijevanja te korištenjem različitih metoda kuhanja.

Mnoge friteze na vrući zrak imaju neprianjajuće premaze od teflona, koji se kod pregrijavanja, iznad 260°C, može početi razgrađivati i ispuštati pare koje mogu biti štetne. Rizik se može izbjeći ako ne prekoračujete preporučene postavke temperature. Preporučljivo je i redovito provjeravati teflonski sloj kako biste bili sigurni da nema oštećenja koja mogu povećati rizik od ispuštanja otrovnih para. Ako unutarnji dijelovi friteze počnu hrđati, svakako ih odmah zamijenite jer to može predstavljati značajan zdravstveni rizik.

Sa zrnom soli

U fritezi se s vremenom mogu nakupiti ostaci hrane i masnoća ako se ne čisti pravilno. Pri korištenju friteze oni mogu zagorjeti i stvarati neugodne mirise ili dim koji može sadržavati štetne spojeve i iritirati dišni sustav. To ćete izbjeći ako redovito čistite košaru, pladanj i unutarnje površine friteze. Dijelove koji se mogu izvaditi perite toplom vodom i neabrazivnom spužvom.

Tvrdnje o tome da je priprema u fritezi na zrak automatski bolji izbor treba uzeti sa zrnom soli. Kao prvo, količina masnoća ponajprije ovisi o onome što pripremate. Primjerice, slanina i drugo masno meso i dalje će imati visoku razinu kolesterola unatoč prženju u fritezi na zrak. Isto tako, gotova hrana može biti visokokalorična te sadržavati dodana ulja i nezdrave masti, a to znači da je prženje na zraku neće učiniti zdravijom. Nadalje, potaknuti tvrdnjama o tome da friteze troše manje ulja, ljudi bi mogli jesti veće porcije hrane pržene na zraku, misleći da čine zdrav izbor, čime mogu poništiti prednosti smanjene upotrebe ulja.