Hrvatski učenici dobivaju problematičnu zadaću. Stručnjaci upozoravaju na opasne posljedice

Centar za poremećaje hranjenja Bea izrazio je veliku zabrinutost nakon upita koji su od roditelja i učenika došli do njih, a odnose se na domaću zadaću u nekim osnovnim i srednjim školama, gdje učenici trebaju sedam dana vagati hranu i brojati kalorije. Takva praksa može potaknuti razvoj poremećaja hranjenja kod djece i mladih, upozorili su u objavi na svojim društvenim mrežama.

- Mnoga istraživanja pokazuju kako brojanje kalorija za osobe s poteškoćama u odnosu prema hrani i tijelu može biti okidač za razvoj poremećaja hranjenja. Zabrinuti smo upitima koji su došli do nas o domaćoj zadaći za učenike osnovnih i srednjih škola u kojoj učenici trebaju sedam dana vagati hranu i brojati kalorije. Stoga centar BEA apelira na profesore i stručne službe u školama da izmjene ovu praksu - objavili su na Instagramu i također istaknuli da su svjedoci povećanih upita traženja pomoći u kojima mladi govore o brojanju kalorija kao početku svog poremećaja hranjenja.

Apel stručnjaka iz Centra BEA na društvenim mrežama.

FACEBOOK

Potencijalno štetan eksperiment

- Na mlade osobe koje imaju zdrav odnos prema hrani i tijelu, dobro samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi, takav eksperiment neće ostaviti dubljega traga. No koliko adolescenata zadovoljava navedene kriterije? Jedna od ključnih osobina perioda adolescencije jest pad u samopouzdanju, posebice kod djevojaka, koje su i ranjivije za razvoj poremećaja hranjenja. Kada djevojku koja već ima poteškoća u odnosu prema hrani, koja možda drži dijetu ili se emocionalno prejeda, natjeramo da sedam dana važe svaku namirnicu, izračunava kalorije i to zapisuje da bi se zadaća čitala u razredu i uspoređivala s drugima, možda smo napravili više štete nego koristi - rekla je Jelena Balabanić Mavrović, terapeutkinja specijalizirana za poremećaje hranjenja i izvršna direktorica Centra BEA za portal srednja.hr.

Istaknuli su i problem aplikacija koje broje kalorije i napomenuli kako ova tema nije isključivo vezana uz spomenutu domaću zadaću. Postoje i aplikacije koje broje kalorije što također može biti okidač kod osjetljivih skupina. Centar BEA je prije nekoliko godina uspio promijeniti i praksu javnog vaganja na satu tjelesne i zdravstvene kulture.

- Hrana je vrlo često povezana s emocijama, pa ima ljudi koji kad su pod stresom prestaju jesti, dok se drugi prejedaju. Možda bi bilo bolje pokušati razumjeti što nam se događa u životu, kako reguliramo svoje raspoloženje, što nas muči i kakve to ima veze s našim odnosom prema hrani i tijelu, nego da opsesiju hranom i izgledom produbljujemo povećavanjem kontrole kroz vaganje obroka i izračunavanje kalorija - kaže Balabanić Mavrović.

U Centru BEA ističu da mlade treba podučavati o hrani koja je visoko procesuirana i pojačanog okusa, a zapravo nutritivno siromašna.

SHUTTERSTOCK

Edukacija o hrani

Umjesto brojanja kalorija, iz Centra BEA su dali prijedloge kako na manje rizičan način za djecu i adolescente educirati o zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Smatraju da se u školama, piše portal srednja.hr, svakako treba podučavati o hrani koja je visoko procesuirana i pojačanog okusa, a zapravo nutritivno siromašna i da ju, zapravo, jedemo u posebnim prigodama, s društvom, na rođendanima i slično, a ne svakodnevno.

- S druge strane treba educirati o raznovrsnoj, domaće pripremljenoj hrani. Strategijske smjernice pedijatara, nutricionista i drugih stručnjaka koji se bave prevencijom pretilosti i poremećaja hranjenja uključuju savjete prema redovitim manjim obrocima, zajedničkom obiteljskom objedovanju, promociji zdravlja, a ne mršavosti, te kretanja radi zabave, kondicije i druženja. Kada razmišljamo o zdravijoj prehrani treba tražiti stil života i navike koje možemo održavati duže od mjesec dana, koliko prosječno traje ‘držanje dijete‘. Izbjegavanje ekstrema i kontrole nad svakim obrokom može nam pomoći da pronađemo svoju ravnotežu, umjerenost, brigu o sebi, koja će biti blaža, inkluzivna, ali trajna - poručila je Balabanić Mavrović.